Udio privatne potrošnje koji ulazi u maloprodaju, a ne troši se na štednju, usluge ili slobodno vrijeme, polako se vraća na razine prije pandemije u Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje GfK. U 2023. zabilježen je pad drugu godinu zaredom, a građani EU sada troše samo 33,9 posto svog novca u maloprodaji.

IDC predviđa da će digitalna potrošnja u regiji EMEA zabilježiti značajan porast, rastući po stopi četiri puta većoj od BDP-a u 2024., što je trend koji ukazuje na temeljnu transformaciju koja trenutno preoblikuje regionalno gospodarstvo. Ova evolucija označava početak onoga što IDC definira kao poglavlje "AI posvuda" u eri digitalnog poslovanja, odražavajući novu fazu u kojoj umjetna inteligencija postaje sveprisutan i sastavni dio poslovnih operacija i strategija.

Očekuje se da će se potrošnja na IT i poslovne usluge u Europi 2023. povećati za 5,3% na godišnjoj razini i dosegnuti 320,8 milijardi dolara, prema IDC-u. Predviđa se da će složena godišnja stopa rasta (CAGR) tijekom razdoblja 2023.-2027. biti 5,6% za Zapadnu Europu (WE) i 5,8% za Srednju i Istočnu Europu (CEE), što je dinamika koja pokazuje kontinuiranu otpornost europskih tržišta usluga tijekom turbulentnih vremena. Potrošnja tijekom predviđenog razdoblja bit će vođena ulaganjima u digitalne mogućnosti od strane poduzeća i državnih tijela dok nastoje postati digitalne organizacije.

Predviđa se da će svjetska IT potrošnja u 2023. iznositi ukupno 4,6 trilijuna dolara, što je povećanje od 5,5 posto u odnosu na 2022., prema Gartneru. Unatoč stalnim globalnim gospodarskim turbulencijama, predviđa se da će sve regije u svijetu imati pozitivan rast IT potrošnje u 2023.

Kako kriza troškova života nastavlja rasti na globalnoj razini, potrošači su drastično prilagodili svoje ponašanje u potrošnji, pri čemu se većina (53 posto) globalnih potrošača "suzdržava" od nenužne potrošnje, prema PwC-u. 15 posto potrošača u potpunosti je prestalo s nepotrebnom potrošnjom.

Ovogodišnjih prva tri mjeseca od siječnja do ožujka 2021. godine obilježio je nastavak snažnog rasta potrošnje podataka tako da su domaći telekomi Hrvatski Telekom s Iskonom i Optima Telekomom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska zabilježili rast potrošnje na širokopojasnom dijelu za 54,15 posto na ukupno 624,304 milijuna GB. Istovremeno i u odnosu na prethodni kvartal 2020. godine zabilježen je rast od 10,08 posto.

Najnoviji podaci domaćeg telekomunikacijskog regulatora HAKOM-a pokazuju kako je u prva tri mjeseca ove godine zabilježen pad prihoda u fiksnoj telefoniji od 3,89 posto na 269,446 milijuna kuna. Maloprodajni prohodi smanjeni su 23,55 posto na godišnjoj razini, a u odnosu na posljednji kvartal 2020. godine 2,88 posto i to na 236,5 milijuna kuna.

Poznata je posljednjih nekoliko desetljeća činjenica da kreditne kartice potiču potrošnju, ali još uvijek nije potpuno jasno zašto se to događa. Odgovor se pokušava naći kroz razna istraživanja, pa tako i ono iz veljače na kojem je, između ostalih, radio i Hrvat Dražen Prelec.

Potrošačko tržište 5G-a moglo bi do 2030. godine na globalnoj razini vrijediti 31 bilijuna dolara, navodi se u novom izvješću Iskorištavanje 5G potrošačkog potencijala Ericsson ConsumerLab. Izvještaj procjenjuje da bi davatelji komunikacijskih usluga (CSP) mogli zaraditi 3,7 bilijuna dolara od ukupne vrijednosti tržišta. Procjene analitičara govore da bi se ta brojka mogla dodatno povećati kako se pojave nove susjedne mogućnosti digitalnih usluga.

Podaci Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) pokazuju kako se prihodi od usluga u fiksnoj telefoniji na kvartalnoj razini posljednjih kvartala smanjuju i to od 2017. od prvog kvartala do kraja drugog kvartala ove godine za 2,84 posto.

Najnoviji podaci o stanju domaćeg telekomunikacijskog tržišta govore kako je vrijednost tržišta fiksne telefonije u drugom kvartalu ove godine pala na 280,79 milijuna kuna što je za 13,69 posto manje negoli u istom razdoblju prethodne godine, govore podaci domaćeg regulatora HAKOM-a.