Dvadeset i pet republikanskih članova američkog Zastupničkog doma zatražilo je od predsjednika Donalda Trumpa da pokrene trgovinske istrage protiv Europske unije zbog načina na koji primjenjuje digitalna pravila na američke tehnološke kompanije. Pismo predlaže uporabu postupka Section 301, koji može završiti carinama ili drugim protumjerama.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Apple potpisao sporazum s Intelom o proizvodnji računalnih čipova u Sjedinjenim Državama. „Odlučio sam pomoći Intelu jer trebamo dizajnirati i graditi naše čipove upravo ovdje, u Americi“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Kineski regulator naložio je domaćim tehnološkim kompanijama da prestanu kupovati Nvidijine AI čipove. Cyberspace Administration of China obavijestila je tvrtke, među kojima su ByteDance, vlasnik TikToka, i Alibaba, da ne smiju nabavljati Nvidijin RTX Pro 6000D, čip koji je posebno dizajniran za uporabu na kineskom tržištu.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je izvršnog direktora Intela, Lip-Bu Tana, da odmah podnese ostavku. Trump je izjavio kako je Tan u visokom sukobu interesa zbog navodnih veza i ulaganja u kineske tvrtke.

Tjedan koji je iza nas započeo je u ozračju gotovo nepobjedive euforije. Američki dionički indeksi, predvođeni S&P 500 i Nasdaqom, nizali su povijesne rekorde, naizgled otporni na sve tinjajuće zabrinutosti. S&P 500 je u ponedjeljak zabilježio šestu uzastopnu rekordnu vrijednost, dok je tehnološki Nasdaq dosegnuo deseti rekord u jedanaest dana, potaknut optimizmom oko sezone korporativnih zarada i nadom u povoljno rješenje trgovinskih sporova. Međutim, do petka se taj optimizam u potpunosti istopio, ustupivši mjesto oštroj i sveobuhvatnoj rasprodaji koja je zahvatila globalna tržišta.

Prošli tjedan na globalnim tržištima (19.-25. svibnja 2025.) obilježili su velika volatilnost i nesigurnost zbog trgovinskih tenzija, političkih izjava i makroekonomskih pokazatelja. Američke dionice završile su tjedan s padom, potaknute prijetnjama novim carinama i snižavanjem kreditnog rejtinga SAD-a.

Umjetna inteligencija korištena je u svakom četvrtom zlonamjernom sigurnosnom proboju, pokazuje IBM-ovo Izvješće o trošku povrede podataka za 2026. godinu. To predstavlja rast od 56 posto u odnosu na godinu ranije, a prosječan trošak takvih proboja iznosio je šest milijuna dolara, približno milijun dolara više od globalnog prosjeka od 4,99 milijuna dolara.

Funkcionalnost se oslanja na opisne upite, pa korisnici mogu zatražiti prijedloge poput poklona unutar zadanog budžeta ili pronalaska konkretnih artikala u svojoj blizini.

Umjetna inteligencija mijenja temeljnu arhitekturu podatkovnih centara i pred operatore postavlja zahtjeve koje klasična infrastruktura često ne može zadovoljiti. Na našem i širem europskom tržištu najveće pojedinačno ograničenje je dostupna električna energija na lokalnoj mreži, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, rukovoditelj data centra, A1 Hrvatska. Prenamjena postojećeg objekta prije svega podrazumijeva višestruko povećanje električne snage po racku. Umjesto dosadašnjih 5 do 15 kW, novi AI ormari mogu zahtijevati od 40 do 120 i više kW.

Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.

Nvidia pregovara o jamstvu vrijednom približno 250 milijardi dolara kojim bi OpenAI-ju olakšala financiranje zakupa deset gigavata podatkovnih kapaciteta u južnom Ohiju, objavio je Wall Street Journal pozivajući se na upućene izvore. Projekt koji razvija energetska podružnica SoftBanka mogao bi ukupno stajati više od 500 milijardi dolara, uključujući računalnu opremu.

Zamislite sastanak koji se ovih mjeseci ponavlja u sve više hrvatskih tvrtki. Marketinški tim srednje velike tvrtke predstavlja upravi novu kampanju. Video traje devedeset sekundi. U njemu se predsjednik uprave obraća kupcima na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Izgovor je besprijekoran, pokreti usana usklađeni, ton uvjerljiv. Uprava je oduševljena. Snimanje je trajalo dvadesetak minuta, a prijevod i sinkronizacija stajali su gotovo ništa. Predsjednik uprave, dakako, ne govori talijanski. Njegov glas i pokrete usana generirao je AI alat.

Izdanje mini obveznice za Comping označava novu fazu u razvoju kompanije koja iza sebe ima četiri desetljeća prisutnosti na ICT tržištu. Za Comping to nije potez iz nužde niti instrument stabilizacije, nego način da se ubrza rast i iskoriste prilike koje se otvaraju u Hrvatskoj i na inozemnim tržištima, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info ističe Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga.

Generativna umjetna inteligencija u Hrvatskoj sve je manje apstraktna tehnološka tema, a sve više alat koji građani, zaposlenici, studenti i poduzetnici već koriste u svakodnevnim zadacima. Najnovija istraživanja pokazuju da se korištenje generativnog AI-ja širi vrlo brzo, no pritom se otvara pitanje koliko je društvo doista spremno za odgovornu, sigurnu i produktivnu primjenu takvih sustava. Jer jedno je otvoriti ChatGPT, Copilot, Gemini ili neki drugi alat i koristiti ga za pisanje, prijevod, ideje ili učenje, a nešto sasvim drugo razumjeti njegove granice, rizike i stvarnu poslovnu vrijednost. Upravo zato Aco Momčilović iz tvrtke FutureHR Owner i predsjednik Global AI Ethics Institute za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info ističe da Hrvatska ulazi u fazu masovne izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji, ali ne nužno i u fazu zrele AI pismenosti.

Hypefy želi promijeniti način na koji brendovi planiraju, pokreću i mjere influencer kampanje, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Stjepan Zelić CEO Hypefya. Tvrtka razvija AI platformu koja iz jednog prompta može pokrenuti kompletnu kampanju bilo gdje u svijetu, čime se brendovima otvara mogućnost rada sa stotinama influencera umjesto s nekoliko odabranih kreatora. Ključna promjena nije u tome da umjetna inteligencija zamijeni kreativnost, nego da preuzme operativni teret koji je dosad usporavao kampanje, povećavao troškove i ograničavao skaliranje.

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i NIS2 direktiva jasno pomiču sigurnost iz domene IT odjela prema upravama i nadzornim strukturama, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Kristina Oršanić Kopić, savjetnica za kibernetičku sigurnost u Combisu.i dodaje da su ključni i važni subjekti u Hrvatskoj djelomično spremni za nove obveze, ali njihova razina zrelosti još uvijek nije dovoljna za ono što regulatorni okvir očekuje.

Financijski sektor ulazi u razdoblje u kojem se umjetna inteligencija više ne može promatrati samo kao tehnološki alat za učinkovitije poslovanje, nego kao regulatorno, reputacijsko i strateško pitanje. Banke, osiguravatelji i fintech kompanije već koriste AI u kreditnom scoringu, procjeni rizika, sprječavanju prijevara, korisničkoj podršci, internim HR procesima i brojnim ugrađenim funkcijama poslovnih aplikacija.

Digitalna transformacija medijske industrije promijenila je način na koji korisnici konzumiraju sadržaj. U svijetu u kojem je dostupno više sadržaja nego ikad prije, izazov više nije pronaći što gledati, nego kako brzo doći do sadržaja koji nas zanima. O tome kako se telekom operatori prilagođavaju novim navikama korisnika, kakvu ulogu imaju IPTV i OTT platforme te zašto su jednostavnost i personalizacija postali ključni faktori uspjeha, razgovarali smo za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info s Damirom Vrsajkovićem, članom Uprave i glavnim direktorom za razvoj proizvoda Telemacha.

MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.

Ovogodišnji sajam u Barcelone pokazuje koliko se brzo mijenja odnos između telekoma, digitalnih usluga, uređaja i umjetne inteligencije. U središtu pozornosti više nisu samo mreže nove generacije, nego i njihova monetizacija, kvaliteta isporuke sadržaja, organizacijska agilnost i razvoj proizvoda koji odgovaraju novim navikama korisnika. Posebno se ističe sve snažnija uloga AI-ja, od upravljanja mrežama i poslovnim procesima do personalizacije usluga i jačanja produktivnosti. Istodobno, tržište traži više fleksibilnosti, brže odlučivanje i drukčiji pristup inovacijama, kako u telekomima i softverskim kompanijama, tako i u razvoju samih uređaja. MWC 2026 zato jasno pokazuje da industrija ulazi u razdoblje u kojem će pobjednike određivati sposobnost povezivanja tehnologije, poslovnog modela i stvarne potrebe korisnika.

Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi razgovore o razvoju telekom mreža, 5G Standalone arhitekturi, privatnim mrežama, umjetnoj inteligenciji u optimizaciji infrastrukture i promjenama na tržištu pametnih uređaja. Sugovornici iz Hrvatskog Telekoma, Ericssona Nikole Tesle, Ookle i Honora pokazuju da MWC više nije samo priča o brzini mreža i novim modelima telefona, nego o tome kako se povezivost pretvara u temelj za industrijske usluge, sigurnost, automatizaciju, satelitsku dostupnost, nove poslovne modele i drukčije korisničko iskustvo.

Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi presjek tema koje su obilježile ovogodišnji Mobile World Congress u Barceloni i to umjetnu inteligenciju u uređajima, mrežama i poslovnim procesima, novu fazu poslovne komunikacije, monetizaciju korisničkog iskustva te pripremu telekom industrije za 6G, cloud native razvoj i sigurnost. Četiri razgovora pokazuju kako se tržište udaljava od faze eksperimenata i ulazi u razdoblje konkretne primjene, u kojem AI mora donijeti mjerljiv poslovni učinak, jednostavnije usluge, veću privatnost i nove izvore prihoda.

Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone, koja donosi pogled iznutra na ključne tehnološke smjerove koji oblikuju budućnost telekom industrije, mrežne infrastrukture i digitalnih platformi. U fokusu su velika ulaganja u optičke i mobilne mreže, širenje 5G Standalone tehnologije, rast kapaciteta i sve važnija uloga umjetne inteligencije u optimizaciji, nadzoru i automatizaciji mreža. Sugovornici govore i o monetizaciji telekom infrastrukture, Open RAN-u, autonomnim mrežama, misijski kritičnim sustavima te prvim obrisima budućeg 6G razvoja. Emisija otvara i temu hibridne cloud infrastrukture, podatkovnih centara, kibernetičke sigurnosti i AI rješenja koja postaju temelj konkurentnosti kompanija u globalnom digitalnom gospodarstvu.

Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone koja donosi pogled na industriju iznutra i to od stručnjakinjakoje se bave analizom tržišta i očekivanja što donosi budućnost, do stručnjakinja za mrežna rješenja, rješenja i usluge koje omogućuju gospodarstvu da bude brže i efikasnije.