Usred krize mentalnog zdravlja u Sjedinjenim Američkim Državama, nova se tehnologija nameće na "anksioznom" tržištu. Generativna umjetna inteligencija, tvrde stručnjaci, navodno će rezultirati većom usamljenošću, masovnom nezaposlenošću, pa čak i krajem čovječanstva, prema najpesimističnijim prognozama. Dodajte zabrinutosti zbog opasnosti društvenih medija, i tama i pesimizam postaju teški za izbjeći.

Mlađe generacije spremne su prihvatiti svaki "fuš" ili "posao sa strane" koji im se nudi kako bi nekako spojili kraj s krajem, što je podosta loša situacija i sugerira da društveni napredak nije razvijan na uravnotežen način.

Zaposleni pripadnici generacije Z, odnosno, rođeni između 1997. i 2012., imaju drugačiji odnos sa svojim poslodavcima od starijih generacij, što Oliver Wyman potvrđuje kroz istraživanje u kojem je sudjelovalo 10.000 odraslih osoba iz Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.

Generacijske podjele između milenijalaca i generacije Z su očite i manifestiraju se u svemu, od načina na koji te dvije dobne skupine jedu, piju pa do toga kako troše novac. A nova studija PYMNTS-a otkrila je još jednu bitnu razliku - online kupovinu namirnica.

Mlađe generacije imaju iznimnih problema s razumijevanjem "poslovnog jezika" starijih i to nije neka tajna, no LinkedIn i Duolingo išli su provjeriti o kolikom se nerazmijevanju radi.

Čak 49 posto milenijalaca i 62 posto pripadnika generacije Z tvrdi da im je posao i dalje u središtu, dio njihova identiteta, a tek nakon dolaze obitelj i prijatelji. Hobiji, rekreracija, glazba, filmovi... i ostale aktivnosti potpuno su sporedne.

Prošlo je nekoliko godina otkako su se trgovci dijamantima, draguljima i općenito nakitom te najviše klase žalili da novije generacije nemaju naviku trošiti novac na taj vid luksuza.

Tehnologija bi trebala učiniti naše živote lakšima, a posao učinkovitijim. Nažalost, to je samo teorija, u praksi situacija nije baš takva,  niti je idealna, što potvrđuje silan gubitak vremena na radnom mjestu zbog baratanja zastarjelom tehnologijom.

Tijekom jednog tjedna u prosjeku potroše 22 sata na videoigre, a i 24 posto su veće šanse da će kupiti neki brend koji se veže uz igru koju vole.