Gotovo polovica građana bi željelo raditi u javnom sektoru

Kad bi imali priliku birati, čak 44 posto zaposlenika u Hrvatskoj bi radili u javnom sektoru, s tim da je to češći izbor žena nego muškaraca. U privatnom sektoru bi radilo 29 posto ispitanih, dok je za njih 27 posto jednako primamljivo raditi u oba sektora. Osim toga, većina zaposlenih otvorena je prema promjeni posla, ali samo ako im se ukaže prilika, bez proaktivnog traženja.

Dio je to podataka iz istraživanja koje je agencija Ipsos provela u svibnju i lipnju ove godine za Mastercard u povodu lansiranja četvrte sezone projekta Uplift, posvećenog razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tvrtkama stvoriti bolje radne uvjete te privući i zadržati talente usred značajnih izazova vezanih uz radnu snagu.

Najbitniji kriterij zadovoljstva poslom je plaća (97 posto ispitanih), dok su na drugom mjestu međuljudski odnosi (96 posto), a potom odnos s nadređenim (95 posto) te balans između privatnog i poslovnog života (94 posto). Među važne elemente ispitanici su stavili i sigurnost zaposlenja, bonuse, dane godišnjeg odmora, a zanimljivo je da im je najmanje važan faktor mogućnost rada od kuće. No, koliko god im je on najmanje važan generalno, toliko su zaposlenici na trenutnim radnim mjestima upravo tim segmentom najmanje zadovoljni (33 posto). Među segmentima s kojima su ispitanici najmanje zadovoljni na svom trenutnom poslu još su mogućnost napredovanja (39 posto), mogućnost dodatne edukacije i usavršavanja (43 posto) te zadovoljstvo plaćama (45 posto). Među onima koji rade u javnom sektoru najnezadovoljniji plaćama su u tvrtkama u vlasništvu grada ili županija, dok su najzadovoljniji zaposleni u policiji, vojsci i vatrogastvu.

Što se pak tiče privatnog sektora s plaćama su najzadovoljniji u građevini i ugostiteljstvu, dok su najnezadovoljniji u ostalim uslužnim djelatnostima. Od svega, ispitanici su na svojim poslovima trenutno najviše zadovoljni ugovorom na neodređeno radno vrijeme, slobodnim vikendima te sigurnosti zaposlenja.

Zanimljivo je i da se po pitanju zadovoljstva prema Ipsosovom istraživanju uočavaju razlike između privatnog i javnog sektora. Usporedbom zaposlenika u javnom i privatnom sektoru vidljivo je da su zaposlenici u javnom sektoru zadovoljniji  slobodnim vikendima, sigurnosti zaposlenja, brojem dana godišnjeg odmora dok su zaposlenici u privatnom sektoru zadovoljniji mogućnošću napredovanja, dobrim međuljudskim odnosima, mogućnošću rada od kuće i kliznim radnim vremenom.

Kad pričamo o industrijama, s nagradama i bonusima su najzadovoljniji zaposleni u lokalnoj i gradskoj vlasti, dok su s međuljudskim odnosima najzadovoljniji zaposleni u poljoprivredi i građevini. Što se tiče balansa između poslovnog i privatnog života, najzadovoljniji su zaposlenici u školstvu, tvrtkama u vlasništvu grada ili županije i građevini, a najnezadovoljniji policajci, vojnici i vatrogasci.

Čak 80 posto ispitanih je otvoreno prema opciji da promjene svoj posao u idućih godinu dana iako od ukupno ispitanih samo njih 14 posto to želi izrazito jako, 14 posto ih to želi, ali im nije važno, dok čak 50 posto ispitanih ne bi mijenjali posao, ali bi razmislili ako dobiju ponudu. Promjeni posla su nešto skloniji ispitanici koji rade u privatnom sektoru nego oni u javnom.

Edukacija poduzetnika igra važnu ulogu kako u unapređenju posla tako i u pružanju najboljih mogućih uvjeta, prilika za napredak i daljnji razvoj. Upravo na toj ideji temelji se Mastercardov projekt Uplift koji je posebno usmjeren na podršku mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kao i zaposlenicima u tom sektoru, s posebnim naglaskom na turizam, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i OPG-ove. Uplift pruža poduzetnicima potrebna znanja i vještine za razvoj i realizaciju poslovnih ideja. U sklopu projekta, u suradnji s Algebrom, pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen MMSP.

Do sada je Uplift akademiju pohađalo 104 poduzetnika iz svih krajeva Hrvatske, a od danas do 1. listopada 2024. otvoren je natječaj za četvrtu sezonu. Prijaviti se mogu svi zainteresirani vlasnici mikro, malih i srednjih poduzeća iz sektora turizma, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti te vlasnici OPG-ova. Obrazac za prijave je dostupan na linku, dok se pravilnik može pronaći ovdje.

Osigurane su 32 stipendije za polaznike koji će osim edukacije kroz deset modula od studenog ove godine do ožujka 2025. raditi u timovima pod vodstvom mentora te razvijati vlastite projekte koje će na kraju akademije prezentirati potencijalnim investitorima, a pobjednički tim očekuje i novčana nagrada.