Broj 57: Univerzalni odgovor za život, svemir i navigaciju pomoraca

Dok se razvijaju multi-satelitski sustavi pomorske navigacije kao i AR navigacija uz podršku radara, LIDAR-a i AIS radijskih sustava postoji broj koji je i danas osnova pomorske navigacije. Možda je broj 42 univerzalan odgovor na život, svemir i sve, kako tvrdi Douglas Adams u svom Vodiču za autostopere po galaksiji, ali za pomorce je taj broj - 57. Tako je profesor Astronomske navigacije splitskog Pomorskog fakulteta Stipe Galić na Say HI to SPACE meetupu u organizaciji HISPACE-a, održanom u Planetariju fakulteta, ilustrirao koliko je svemir važan pomorcima.

Bez tehnologije, pomorci se i danas oslanjaju na 57 osnovnih navigacijskih nebeskih tijela. Riječ je o tijelima koja su dovoljna sjajna, magnitude jedan ili više.

"Živimo u svijetu satelita, američkog GPS-a i europskog Galilea (GNSS), koji su nam značajno pojednostavili navigaciju. Ako tehnologija zakaže, pomorci moraju znati kako se orijentirati na nebu, ovisno o dobu dana, pomoću Sunca, zvijezde Sjevernjače, Mjeseca i dijela planeta Sunčevog sustava, koristeći nautički godišnjak i sekstant koji mjeri kutnu visinu nebeskog tijela iznad horizonta u kombinaciji s GMT vremenom", kazao je Galić.

Dodao je kako današnji mobiteli, zahvaljujući ne samo GPS-u i GNSS-u, već i ugrađenim senzorima poput žiroskopa, akcelerometra i kompasa, mogu pomoći u automatskom lociranju i navigaciji. Kao primjer naveo je aplikaciju Sky Map, kojom je dovoljno usmjeriti uređaj prema nebeskom tijelu kako bi se saznalo njegovo ime, a aplikacija se može koristiti i za pretraživanje neba u potrazi za odabranom planetom ili zvijezdom.

Tina Perić, prodekanica za znanost Pomorskog fakulteta u Splitu, istaknula je da su pomorstvo i svemir neraskidivo povezani, a da nove tehnologije dodatno osnažuju tu vezu. Upravo zato Pomorski fakultet već surađuje s Europskom svemirskom agencijom (ESA).

Stručnjak za umjetnu inteligenciju i uspješan startup poduzetnik Damir Firšt kazao je kako se tehnološke kompanije, nakon što su chatbotovi poput ChatGPT-a “poharali Zemlju”, sada natječu tko će prvi osvojiti svemir s AI tehnologijama. Dodao je kako je svemir prirodno okruženje za umjetnu inteligenciju. AI tehnologije ondje se koriste na gotovo sve moguće načine već dugi niz godina, i bez njih bi istraživanje Sunčevog sustava bilo gotovo nemoguće. U narednim godinama, rekao je, očekujemo eksploziju svemirskih dronova - potpuno autonomnih letjelica koje će moći samostalno navigirati, pristajati i donositi odluke bez komunikacije sa Zemljom.

Jakov Čudina, programer i raketni stručnjak, suosnivač i glavni tajnik HISPACE-a, istaknuo je kako svemirska industrija otvara prostor za zapošljavanje raznih struka, a ne samo fizičara, astronoma ili inženjera. Kao primjer naveo je misiju prvog hrvatskog satelita CroCube, u kojoj je sudjelovao kao volonter.

"Iako je u misiji sudjelovalo tridesetak ljudi, svega ih je četvero izravno radilo na izradi satelita. Svi ostali bavili su se zadacima kao što su marketing, IT, pravna podrška i slično. No, bez svih tih ljudi, CroCube nikada ne bi postao prvi hrvatski satelit u orbiti", istaknuo je Čudina.

Pojašnjava da su svemirski projekti dugoročni, složeni i rizični, zbog čega su skupi i baš zato zahtijevaju multidisciplinarne timove - da se smanji mogućnost pogreške i osigura sredstva za provedbu.

Bernard Ivezić, inicijator i predsjednik HISPACE-a, rekao je kako je cilj udruge izgradnja svemirske budućnosti za Hrvatsku.

"Želimo da Hrvatska ima stalnu prisutnost u svemiru, da razvijemo svemirski klaster i pomognemo u osnivanju Hrvatske svemirske agencije. Važno nam je da hrvatski građani, poduzeća i institucije dobiju pristup prilikama koje nudi ESA i globalna svemirska industrija", zaključuje Ivezić.