Demografija je goruće pitanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj će u narednim godinama ključni problem biti demografija, no budućnost je ipak optimistična – ako se kao društvo usredotočimo na niše u kojima možemo graditi konkurentnost na globalnom tržištu, zaključeno je na panel-raspravi održanoj u povodu predstavljanja knjige „Što se krije ispod vala?“ u izdanju Val grupe. Ova knjiga donosi viđenje o tome kako će izgledati budućnost naše države iz perspektive 43 relevantna donositelja odluka iz područja znanosti, obrazovanja, sporta, politike, psihologije i brojnih drugih disciplina. Zanimljivost knjige je u tome što se dio njezina sadržaja vidi isključivo na sunčevoj svjetlosti simbolizirajući na taj način da je znanje ključno za optimističan i svijetao pogled na budućnost.

O mogućim političkim, demografskim i društvenim promjenama kao i promjenama u poslovnom okruženju koje bi se mogle dogoditi u Hrvatskoj kroz nekoliko sljedećih godina na panel-raspravi pričali su Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb, Hrvoje Josip Balen, član Uprave Visokog učilišta Algebra i predsjednik udruženja HUP ICT, dr. sc. Dragan Bagić, izvanredni profesor, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dr.sc. Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dok je moderator bio Mario Aunedi Medek, član Uprave Val grupe.

Dragan Bagić istaknuo je problem radne snage, odnosno strukture tržišta rada. „Medijalna plaća u Hrvatskoj je niska, pogotovo u odnosu na troškove života. I tu ćemo imati osnovni problem u budućnosti – kako popuniti dio radnih mjesta koji se odnosi na ispodprosječne kvalifikacije i prihode, odnosno kako privući i zadržati strane radnike koji popunjavaju taj dio tržišta rada. Ovdje je ključno kako ćemo upravljati useljavanjem i poreznom politikom, upravo će to odrediti koliko ćemo uspjeti privući radnike iz inozemstva“, naveo je Bagić te naglasio da će Hrvatska bez snažnije imigracije stanovništva koje želi ostati u našoj zemlji teško u budućnosti ostvariti prirodni prirast stanovništva.

„Ako želimo popraviti stopu fertiliteta, moramo popraviti položaj žena u društvu, trebamo veće osnaživanje žena, ženskih prava i omogućavanje boljih uvjeta na tržištu rada. Po svim projekcijama nas će do kraja stoljeća biti od 2 do 2,5 milijuna, ali ta tema trenutno ne zanima nikoga jer je to dugo razdoblje. Demografski trendovi se jako teško mijenjaju, a nama trebaju kvalitetne imigracijske politike, ne samo da nam dođu ljudi na sezonu, nego da tu žele ostati i rađati djecu. Da bismo to imali, trebamo atraktivnu gospodarsku situaciju“, istaknula je Maruška Vizek. Jakov Žižić je naglasio da kod demografskih politika nije problem u javnom novcu koji se izdvaja, nego u nepovjerenju ljudi prema institucijama.

„Dok god postoji percepcija nepravde i gaženja dostojanstva ljudi u odnosima s institucijama, imat ćemo velik problem jer imamo institucije zarobljene partikularnim interesima“, komentirao je Žižić. Osvrnuo se i na slabu zainteresiranost mladih za politička pitanja te smatra kako bi uvođenje građanskog odgoja u obrazovni sustav moglo imati pozitivan ishod na njihov interes. S druge pak strane, panelisti su se složili da se uključivanje u politička pitanja uvijek događa samo kad su individualni interesi pojedinca u pitanju, a rijetko za opća javna pitanja.

„Projekcije kažu da bi do 2032. udio ICT sektora u BDP-u mogao rasti na 11 posto. Dakle, u tom bi razdoblju mogao narasti dva i pol do tri puta te stvoriti 60 000 radnih mjesta. Istovremeno, ova je industrija osjetljiva na događanja na terenu i u tom kontekstu moramo što prije prihvatiti da ne postoji hrvatsko tržište rada, niti hrvatsko tržište kao takvo – u potpunosti smo integrirani u EU. Zato nema smisla raditi lokalne gospodarske politike – ne možemo se odvojiti od onog što se događa u konkurentskim zemljama. Poduzetnici su ti koji usmjeravaju poslovanje u smjeru u kojem mogu uspjeti, ovo najbolje vidimo pri premještanju sjedišta i razvojnih centara u druge zemlje. U tom kontekstu imamo dosta dobru šansu ako se posvetimo afirmiranju rada kao vrijednosti“, smatra Hrvoje Josip Balen, lan Uprave Visokog učilišta Algebra i predsjednik udruženja HUP ICT. 

Kao jedan od bitnih faktora koji će imati neprocjenjiv utjecaj na svaki segment javnog i društvenog života kroz nadolazeće vrijeme ističe se komunikacija čiji se značaj posebno dokazao u razdoblju pandemije koronavirusa.

„Ono što vidimo je da se komunikacija u protekle tri godine dodatno etablirala kao strateški važna funkcija bilo koje organizacije i upravo ovaj kontekst od nas komunikatora traži posvećenost izvrsnosti i nikad veće znanje. Svjesni smo činjenice da je o budućnosti teško pričati u točnim parametrima, ali je važno shvatiti da se sve oko nas mijenja te da je potrebno znanje za razumijevanje dubljih promjena kako bi na valu njih znali funkcionirati u političkom, socioekonomskom i poslovnom okruženju“, smatra Mario Aunedi Medek iz Val grupe.

„Komunikacija će imati sve jaču ulogu i u objašnjavanju svrhe pojedinih kompanija različitim dionicima – zaposlenicima, partnerima, potrošačima, široj javnosti, medijima… Više nije važno samo ostvarivati profit, nego je važno imati pozitivan utjecaj na društvo koje kompanijama donosi bolje pozicioniranje među različitim javnostima. Najveća zamka u tom procesu je odrediti svrhu, a ne biti u mogućnosti je slijediti i adekvatno iskomunicirati“, zaključuje Medek.