Tržište elektroničkih komunikacija je u protekloj godini zabilježilo veliki napredak

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) održala je svoj tradicionalni 11. Dan tržišta elektroničkih komunikacija, konferenciju na kojoj su predstavljene najvažnije aktivnosti na uvijek dinamičnom tržištu, s naglaskom na perspektivama industrije i razvoju, učincima deregulacije, budućoj uporabi RF spektra kao ograničenog nacionalnog dobra, ali i promjenama koje će donijeti nove mogućnosti korisnicima univerzalne usluge.

Konferencija je kroz četiri panela pružila prigodu regulatoru, ali i dionicima da iznesu svoja mišljenja, iskustva i primjere pozitivne prakse te da kroz otvoreni dijalog doprinesu promjenama na ovom izazovnom tržištu. Konferenciju je otvorio Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, koji je istaknuo kako se Dan tržišta prometnuo u središnji događaj za telekomunikacijsku industriju te je postao dobra platforma za raspravu o izazovima i prilikama. Govoreći o razvoju tržišta istaknuo je implementaciju 5G mreže i nastavak u ulaganja u mreže velikog kapaciteta koja su ključna za razvoj digitalne ekonomije te je dodao kako postoji potreba za daljnjim ulaganjima za dostizanje ciljeva Digitalne agende. Zapreke i dalje postoje, no HAKOM će i dalje činiti sve da se one uklone.

U usporedbi s drugim članicama EU-a tržište elektroničkih komunikacija je u protekloj godini zabilježilo veliki napredak, ali prostor za dosegnuti najrazvijenije zemlje još uvijek postoji. Cilj i svrha regulatora je podržati daljnji razvoj tržišta uz istovremeno osiguranje prava korisnika koji moraju ostati zaštićeni.

"Izazovi s kibernetičkom sigurnošću sve su veći i rastu s povećanom digitalizacijom. Nova digitalna ekonomija traži od nas stalna unaprjeđenja i povećanu sigurnost. Cijeli svijet suočava se s ciljevima održivog razvoja, a naš sektor ima ključnu ulogu", naveo je Obuljen, koji je moderirao panel raspravu koja je okupila lidere hrvatskih telekomunikacijskih kompanija.

Tema uvodnog panela bila je budućnosti telekomunikacijske industrije, ključni izazovi te strateški planovi za daljnji razvoj i unapređenje tržišta, a u raspravi su sudjelovali Dejan Turk (A1 Hrvatska), Nataša Rapaić (Hrvatski Telekom), Marijan Rengel (Pro-ping Telekom) i Adrian Josip Ježina (Telemach Hrvatska). U fokusu rasprave bile su teme vezane za ulogu novih tehnologija poput 6G mreža i digitalnih usluga te prilagodba regulatornog okvira kako bi se omogućio održivi rast i konkurentnost. Sudionici su raspravljali o inovacijama i ključnim trendovima koji oblikuju smjer industrije, kao i o načinima na koje operatori odgovaraju na promjene potreba korisnika. U fokusu rasprave bila je Bijela knjiga koju je Europska komisija objavila u veljači ove godine, a koja će donijeti i izmjene nekih propisa. Razgovaralo se o gašenju bakrene mreže, ulaganjima u izgradnju optičke insfrastrukture, vaučerizaciji koja bi trebala doprinijeti prelasku korisnika na optičku infrastrukturu, održivosti i naporima operatora da ozelene svoje poslovanje, kao i klaudifikaciji mreža. Operatori su izrazili zabrinutost i nezadovoljstvo zbog nereguliranog položaja OTT igrača.

„Nije logično da veliki OTT igrači nisu uopće regulirani. Ako je HT samo lani uložio 320 milijuna eura u network, nije logično da OTT igrači, koji su naš konkurent, ne plaćaju. Nama je ključno ponudit najbolju uslugu našim korisnicima, ali s druge strane nije logično da netko koristi tu mrežu i u nju ne ulaže. Mislim da to nije održivo. Pozdravljam Bijelu knjigu i mislim da će nam pomoći u sudskim procesima u situaciji kad imamo gotovo rat s OTT igračima“, istaknula je Nataša Rapaić.

„Razvoj interneta koji je otišao u flat je dozvolio da se pojave OTT igrači na globalnom nivou koji sada imaju dominantni položaj. Ono što je bitno je da 70 posto podatka na mreži dolazi od velikih globalnih igrača koji plaćaju porez negdje drugdje, a trošak ulaganja u mreže pada na telekom operatore. Suživot je potrebno pronaći u podjeli tog kolača jer je dugoročno stanje neodrživo. Ključna stvar koja se nije, a mogla bi se dogoditi je tkz. RCS (Rich Communication Services). Trenutno je ideja Applea i Androida, koji imaju sto posto softvera na mobilnim telefonima, da žele jednostavno preuzeti sustav i zaobići operatore. To narušava kompletno tržišno natjecanje, a korisnici neće imati izbora. Zauzimanje tog prostora bit će dodatna dominacija dva globalna operatora koji nisu pod nikakvom europskom kontrolom, uzimanje cijele jedne grane telekom industriji. Europska regulatorna tijela bi, barem što se EU tiče, trebala to zaustavit i to po mogućnosti prije nego se dogodi“, upozorio je Ježina.

„Jedinstveni stav svih operatora je da svi ulažemo u razvoj mreža, a drugi ih jako koriste. Kroz sustav AI to opterećenje će biti značajno veće i doći će do situacija gdje ćemo morati pronaći rješenja oko nadzora i tarifiranja sadržaja. Mi smo u A1 već počeli raditi neka partnerstva, primjerice s Netflixom, WhatsAppom i Facebookom. Sigurno i provideri nas smatraju smetnjom u nekom njihovom procesu. Poznati su planovi Elona Muska o stvaranju satelitskog mobitela“, ukazao je Turk.

Operatori podržavaju Bijelu knjigu i smatraju kako ima smisla u tome što EK danas predlaže. Nema smisla, smatraju, propisati fiksni datum gašenja bakrene mreže koji će biti isti za sve EU zemlje. Za gašenje moraju postojati preduvjeti, izgrađena optička infrastruktura u svakom kutku zemlje. Optika je dugoročno jedina održiva. RH ima jako puno korisnika na bakrenoj mreži, koju u jednom trenutku treba ugasiti, ali planirano, uz vaučerizirane potpore s jasnim uvjetima, bez monopoliziranja tržišta. Operatori još uvijek ne koriste dovoljno tuđe mreže, nego paralelno gradi svatko svoju. To nije dobro, smatra Marijan Rengel, koji se nalazi na čelu male tvrtke koja gradi mrežu na području Slavonije i Podravine.

„Puno je ruralnog područja neizgrađeno i nadam se da ćemo ići u smjeru zakonske regulative da se pokuša postojeća infrastruktura koristiti. Razvijali smo ruralne krajeve, gradili smo, a sad se bolimo za opstanak“, naveo je i pozvao veće igrače na suradnju.

Na prethodnoj Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji, na kojoj se oblikuje budućnost radiokomunikacija na globalnoj razini, pojas 470-694 MHz na sekundarnoj osnovi namijenjen je za pokretnu službu, a pojas 6425-7125 MHz za IMT, ali Europa o sudbini tih pojaseva tek odlučuje. Dvije su teme koje trenutno iskaču, a to je treba li DTV-u UHF spektar do 2030. i koja treba biti dinamika prelaska na nove tehnologije. Također, treba li se U6 GHz razdijeliti na RLAN i IMT dio ili postoji način njihovog suživota i ima li još uopće mjesta za nove IMT pojaseve? Ta su pitanja aktualna na radnim tijelima EU-a i predstavljaju “hot topic” u strategiji korištenja RF resursa, a o njima je govorio Krunoslav Bejuk, glavni stručnjak za upravljanje RF spektrom u HAKOM-u.

Bejuk je upoznao nazočne s rezultatima prethodnog WRC-a te dokumentima i rezolucijama koje su donijete, ali i onima o kojima će se razgovarati na sljedećoj konferenciji koja će se održati 2027. godine.

„Ne polazi EU iz jednakih početnih pozicija, a potrebno je odrediti zajednički cilj. Postoji cijeli niz različitog korištenja spektra od stane europskih država. Neke države ovise više o radiodifuziji, a neke manje i one su spremne taj prelazak napraviti ranije. Isto tako neke države vide potrebu otvaranja novih pojaseva za buduće generacije pokretnih mreža dok druge istovremeno smatraju da je ˝usko grlo˝ širokopojasnih mreža kod kućnih bežičnih mreža. U svakom slučaju, Europa se o korištenju pojaseva treba dogovoriti do 2027., do sljedećeg WRC-a“, naveo je Bejuk.

„Internet za sve - prilike i izazovi u skladu s novim regulatornim okvirom¨ tema je panela na kojemu su sudjelovali Vesna Gašpar iz HAKOM-a, Senka Erslan (A1 Hrvatska), Dijana Kladar (Društvo Potrošač), Marko Čavlović (Hrvatski Telekom) i Petra Nakić (Telemach Hrvatska).

U raspravu je uveo Igor Prokurica (HAKOM), koji je nazočne upoznao s obvezama pružanja univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama i onim što će uslijediti nakon što HAKOM donese odluku o proglašenju USO operatora. - Kad smo krenuli s projektom određivanja USO operatora napravili smo Analizu kakvoće i zaključili da je potrebno osigurati pristup dostupnoj usluzi po pristupačnoj cijeni, postavljanje javnih telefonskih govornica te ponudu pristupačnih tarifnih opcija ili paketa prilagođenih socijalno ugroženim skupinama korisnika na području čitave RH. Paralelno smo radili s izradom Pravilnika i pokrenuli tijekom ljeta javni natječaj za odabir operatora. Kako nam se nijedan operator nije javio od njih smo tražili očitovanje, a potom pripremili i prijedlog odluke koja je bila na javnom savjetovanju, a sada smo u fazi donošenja konačne odluke. – istaknuo je Prokurica te je naveo kako slijedi odobravanje maloprodajnih cijena. Ono što se kontinuirano radi je podrška operatorima USO usluga.   

Do kraja 2024., prema podacima iz Analize, više od 80 posto korisnika koristit će brzine od minimalno 20 mb/s odnosno 14 mb/s u dolaznom smjeru. Stoga je HAKOM odlučio dosadašnju brzinu od 7 mb/s povećati u 14 mb/s u dolaznom smjeru. Pravo na uslugu imali bi svi korisnici koji na svom teritoriju življenja nemaju izgrađenu infrastrukturu koja bi im osiguravala odgovarajuću uslugu pristupa internetu i govorne komunikacije, a ova usluga proširena je na mikropoduzetnike i neprofitne organizacije. Korisnici bi imali pravo na cijene usluge, a mjesečna naknada socijalnog paketa ne bi smjela prelaziti iznos od 6,77 eura s PDV-om.  HT od 1. siječnja 2025. neće biti jedini operator univerzalnih usluga već će se ta obveza proširiti i na ostale operatore. Što se tiče dostupnosti HT će biti USO operator u svim geografskim jedinicama, A1 u njih 19, a Telemach u pet geografskih jedinica. Što se pak cjenovne pristupačnosti tiče sva tri operatora bit će proglašeni na cijelom državnom teritoriju RH.

„HAKOM je pred nas postavio veliki izazov jer je brzina povećana duplo, a rok za implementaciju je samo šest mjeseci. Kad pogledamo ostale EU zemlje Hrvatska će nakon ovoga ući u pet vodećih zemalja, što pokazuje da naš zahtjev za prijelaznom brzinom od 10 mb/s nije bio nerazuman. No, prilagodit ćemo se, radimo na tomu i bit ćemo spremni“, kazao je Čavlović te je podsjetio da postoje područja gdje je nemoguće bez znatnih ulaganja omogućiti brzinu od 14 mb/s. EU fondovi mogu pomoći kod rješavanja dijela problema.

„Spremni smo pružati znatno veće brzine tamo gdje imamo vlastitu mrežu, a to je posljedica kontinuiranih ulaganja. Imamo problem sa propisima i provedbom propisa o gradnji i ponegdje s JLS-ovima. Očekujemo da ćemo imati obvezu realizacije u 19 zemljopisnih područja, a upitna je u nekim jedinicama realizacija usluge, jer znamo da su često procesi dugotrajni i da jako teško dolazimo do pojedinih dozvola. Mi uvijek želimo nove korisnike, želimo im dati najbolju uslugu, ali svjesni smo poteškoća koje se mogu javiti i s kojima se svi možemo susresti“, istaknula je Senka Erslan.

„Možemo pružiti i bržu uslugu na našoj infrastrukturi. Mi smo spremni, a izazove s kojima ćemo se susretati ćemo  i rješavati uz podršku regulatora“, kazala je Petra Nakić.

„Pravo na dostupnost interneta danas je poput prava na vodu jer sve se događa preko interneta. Svi trebaju imati pristup, pogotovo socijalno ugroženi građani koje je potrebno educirati s obzirom na brojne prevare. Bez pristupa internetu zakinuti smo za mnoge sadržaje“, navela je Dijana Kladar.

Operatori su istakli kako im je vrijeme za prilagodbu kratko, dva operatora (A1 i Telemach) nemaju iskustva s uslugom pa su im potrebne pripreme na kojima rade. Za sada nisu u mogućnosti procijeniti opseg obveze kao ni njen značaj, ali intenzivno se pripremaju uz podršku stručne službe HAKOM-a čiju pomoć i dalje očekuju. HT iskustvo ima, u praksi ne očekuju veće izmjene. Međutim u HT-u smatraju da sva tri operatora trebaju ravnopravno sudjelovati na cijelom teritoriju putem pokretnih mreža jer mreže A1 i Telemacha su također dostupne i kvalitetne, a to bi pridonijelo određenoj ravnopravnosti.

I završni panel na temu ˝Kakvi su učinci deregulacije tržišta velikog kapaciteta u konkurentnim područjima?˝ okupio je eminentne sugovornike. U raspravi su sudjelovali Mladen Sikirica (HAKOM), Martina Dragičević (A1 Hrvatska), Igor Vujović (Društvo Potrošač), Iva Cibulić Blažević (Hrvatski Telekom)i Morana Čulo Jovičić (Telemach Hrvatska). Podsjetimo, Odlukama o analizama tržišta M1 i M3b od 27. srpnja 2023. HT-u i Iskonu su na određenim područjima ukinute regulatorne obveze za VHCN mreže. Pri tome je potrebno naglasiti da je deregulacija stupila na snagu 1. prosinca 2023. U okviru panel rasprave govorilo se o trenutno vidljivim i potencijalnim učincima deregulacije na operatore i krajnje korisnike u dereguliranim područjima, odnosno na tržište u cjelini. O pokazateljima na tržištu godinu dana nakon deregulacije govorio je Mladen Sikirica koji je istaknuo kako nije bilo dramatičnih negativnih učinaka deregulacije na koje su operatori upozoravali te je naveo kako se rezultati deregulacije neprestano prate i analiziraju.

„Svjesni smo da su naši tržišni udjeli rasli u protekloj godini, ali ne bih ih pripisivali učincima deregulacije.  Ne vidim značajne pozitivne učinke, vidim indikacije nekih negativnih učinaka. Statistika istovremeno otkriva i skriva. Svaki pokazatelj je potrebno dublje analizirati da bi bili vidljivi pravi učinci“, navela je Morana Čulo Jovičić, koja je podsjetila da su dosta prigovarali dinamici i načinu na koje je tržište podijeljeno.

„Činjenično gledano, s obzirom da je HT svoje komercijalne maloprodajne ponude u dereguliranim područjima smanjio i drugi operatori nisu imali neku alternativu nego slijediti taj maloprodajni trend sad se konkurencija fokusirala upravo na deregulirana područja. Operatori se međusobno bore u dereguliranim područjima putem cijena pa ne možemo govoriti onda o realnoj marži koja omogućuje daljnje investiranje, osim ako nemate iza sebe neki bogati investicijski fond. Jedan od ciljeva, a to su bile  daljnje investicije, nije ostvaren. Iz javno objavljenih podataka HAKOM-a, iz javne rasprave, vidljiv je porast HT-ovog udjela od 8,5 posto upravo na tržištu velikog kapaciteta, čak i porast tržišnog udjela na tržištu malog kapaciteta“, istaknula je Martina Dragičević.

Iva Cibulić Blažević navela je kako godinu dana nakon deregulacije poremećaja na tržištu nema, ništa se dramatično nije odgodilo. - Svi alternativni operatori posluju vrlo dobro, udjeli im rastu, a to je dokaz teze koju zagovaramo od početka da HT, iako vodeći igrač na tržištu, nema više takvu snagu koja bi opravdavala nastavak regulacije, da je tržište dovoljno zrelo da konkurencija živi sama i da se usluge pružaju na način da se operatori bore za korisnike na ravnopravnoj osnovi. – istekla je.

Igor Vujević iz Društva Potrošač kazao je kako je za potrošača najbitnija cijena i mjesečni račun, a znanstvena fantastika im je priča o regulaciji i deregulaciji. Njima je manje bitno imaju li optiku ili bakar, važno im je da imaju brzi internet i da imaju izbor.

Ravnatelj HAKOM-a mr. sc. Miran Gosta zahvalio je panelistima i moderatorima na odazivu i doprinosu ovoj konstruktivnoj konferenciji, kao i kreatorima sadržaja i organizacije iz stručne službe HAKOM-a. Također, zahvalio je i na upućenim upitima i primjedbama, kao i razmišljanjima koja će se uzeti u obzir prilikom oblikovanja budućnosti tržišta elektroničkih komunikacija u RH.