Razvoj digitalnog društva je imperativ

Svijet se snažno promijenio u posljednjih godinu dana, sve se brzo digitaliziralo, ovisilo se o brzom pristupu internetu, a to je pred stavilo mnoge izazove, ističe za ICTbusiness.info Antonia Kujundžić Velimirović, direktorica upravljanja mrežom i IT uslugama A1 Hrvatske i dodaje da su upravo korona kriza i potresi pokazali koliko je nacionalna telekomunikacijska infrastruktura zaista važna.

Međutim, prema njezinim riječima to je promijenilo i kompaniju iznutra, jer za razliku od prioriteta u upravljanju mrežom i uslugama koji su bili usmjereni na korisnike, u fokusu Kriznog tima bili su zaposlenici i kontinuitet poslovanja kompanije.

Iza nas je vrlo izazovna godina i izvanredne okolnosti. Kako ste se nosili sa svime u A1 Hrvatska? Kako je kriza utjecala na promjene u A1?

Iza nas je zaista godina puna izazova i promjena, ali koje smo zahvaljujući digitalnoj transformaciji pokrenutoj u A1 još 2017. godine, dočekali spremni. Naši su zaposlenici imali mogućnost fleksibilnog radnog mjesta i radnog vremena i prije pandemije pa im naglo preseljenje poslovanja u kućno okruženje uslijed korona krize nije bio šok kakav su možda iskusili oni koji dotad nisu razmišljali o digitalizaciji svojih poslovnih procesa. Kako bismo zaposlenicima pružili sve nužne uvjete za kvalitetan rad koji će im nadomjestiti one koje im je pružao ured, ali i zadržali motivaciju, produktivnost, fizičko i mentalno zdravlje, redovito smo pratili njihovo zadovoljstvo kroz ankete te im nastojali pružiti sve ono što su prepoznali da im u tom trenutku nedostaje. Ova su istraživanja tijekom vremena pokazala rast zadovoljstva zaposlenika, dok se razina produktivnosti nije smanjila, iako su mnoge kompanije prije pandemije zazirale od rada od kuće upravo iz bojazni da kućno okruženje smanjuje produktivnost. Vjerujući da je samo promjena konstantna, naš primjer pokazuje da nismo pogriješili kada smo, kao predvodnik digitalne transformacije u Hrvatskoj, postepeno uvodili digitalne oblike rada. Isto tako se rad od kuće kojem je korona kriza širom otvorila vrata, dokazao vrlo uspješnim modelom rada koji ćemo u modificiranom obliku zadržati i nakon pandemije. Naravno, postoje mnogi zaposlenici u A1 Hrvatska koji nisu svoj posao mogli obavljati od kuće jer obilaze teren i održavaju mrežu, kao i oni koji rade na prvoj liniji s korisnicima. Oni su se svojim doprinosom posebno istaknuli kada je 70 posto građana Hrvatske radilo od kuće, kada se nastava održavala online te kada su Zagreb i Petrinju pogodili potresi. Zahvaljujući njima, jer su brinuli o kritičnoj infrastrukturi na nacionalnoj razini i  o korisnicima, osigurano je poslovanje bez zastoja.

Kako su se uslijed krize promijenile navike korisnika? Jeste li se više okrenuli digitalnim proizvodima?

Naša iskustva tijekom pandemije, kao i rezultati istraživanja, potvrđuju da su se korisnici prilagodili novonastaloj situaciji i ubrzano se digitalno transformiraju. Korisnici jako dobro znaju što žele i od nas očekuju, a mi smo tu da pratimo promjene u njihovim navikama te im prilagodbom naših usluga i proizvoda to i omogućimo. Pod utjecajem pandemije tako je značajno porasla prodaja putem web shopa i A1 virtualnog shopa, kao i korištenje Moj A1 mobilne aplikacije. Korisnici su tražili što više mogućnosti da kupuju iz udobnosti vlastitog doma, pa smo im nedavno, kao jedini na domaćem telekom tržištu, ponudili i jedinstvenu mogućnost da fiksnu uslugu ugovore putem interneta. U ovom potpuno digitaliziranom i automatiziranom postupku korisnici sami biraju čak i termin dolaska tehničara za instalaciju opreme.

Direktorica ste upravljanja mrežom i IT uslugama A1 Hrvatske, a u paraleli ste na čelu internog Kriznog tima. Što su bili prioriteti kad je u pitanju mreža, a što sa strane Kriznog tima?

Kad su u pitanju mreža i usluge moji su prioriteti bili osigurati neprekinut rad svih sustava zaduženih za osiguranje usluga naših korisnika. Upravo su korona kriza i potresi pokazali koliko je nacionalna telekomunikacijska infrastruktura zaista važna, koliko nam znači taj poziv obitelji nakon potresa, mogućnost održavanja online nastave, razmjena slika i video sadržaja s bakama i djedovima koje ne možemo posjetiti, dobra mreža i alati za rad od kuće...

Za razliku od prioriteta u upravljanju mrežom i uslugama koji su bili usmjereni na korisnike, u fokusu Kriznog tima bili su zaposlenici i kontinuitet poslovanja kompanije. Krizni tim je nastojao definirati kakav će utjecaj Covid-19 imati na poslovne procese u različitim scenarijima, zatim pronaći rješenja kako bi se u svakom od scenarija osigurao kontinuitet poslovanja, definirati komunikacijske planove prema zaposlenicima i redovito komunicirati s obzirom na promijenjene okolnosti, te posljednje, ali ne i manje važno, brinuti o zaposlenicima u novonastalim okolnostima kako bi se što bezbolnije prilagodili na novi način rada.

Koji su neke glavne stvari koje si osobno naučila u proteklih godinu dana?

Naučila sam da je utjecaj koji imamo na usluge krajnjih korisnika ogroman i da je moja odgovornost time veća. Ali taj utjecaj ujedno pruža priliku da napravimo razliku i doprinesemo razvoju digitalnog društva. Također sam naučila pronaći ravnotežu između upravljanja različitim timovima, slušati kako se osjećaju, uključivati različite odjele u rješavanje problema i podržati ih da brže stignu do cilja. Kroz ovo iskustvo potvrdila sam mišljenje da je komunikacija važna, ali ne bilo kakva, već otvorena i pravovremena.

I na kraju, naučila sam da hrabrost i odlučnost nisu rezervirani samo za muškarce, a empatija samo za žene.

Hoćemo li ostati u hibridnom modelu rada jer mnogi su shvatili i tvrtke i pojedinci da je to zapravo i moguće i nije loše - pogotovo ako je izbor?

Ovo pitanje vrijedi za dio zaposlenika, za one koji imaju uredski posao. Naši tehničari, baš kao i prodaja, nemaju zasad tu opciju, a ključni su zaposlenici našeg poslovanja. Nakon pandemije je sasvim izvjesno da se nećemo vraćati na tradicionalni model rada dominantno iz ureda, i to ne samo zato što je digitalizacija trend koji se ubrzano kreće prema naprijed nego i zato što nove načine rada zaposlenici očekuju i u budućnosti. Izlazimo iz standardnih okvira ugovora o radu koji podrazumijevaju prisutnost zaposlenika u uredu i praćenje kada je došao, a kada je otišao s radnoga mjesta. Umjesto toga vrednuju se produktivnost, doprinos i stvaranje vrijednosti, a gdje se to zbiva, kod kuće ili na nekom drugom mjestu, u konačnici nije toliko bitno.

Bogata 15-godišnja karijera, vodite međunarodni tim, kako vidite ulogu žena u IT-ju?

U vrijeme kada sam ja završila FER u mojoj je generaciji bila tek jedna žena na deset muškaraca. Vjerujem da se sada taj omjer poboljšao, pa govorimo vjerojatno o tri žene na deset muškaraca. To pokazuje da, iako još uvijek postoji nedovoljna zastupljenost žena u ovoj struci, žene polako ali sigurno dokazuju da IT zanimanja nisu samo tradicionalno muška. Različitost u razmišljanju i pristup rješavanju problema uvijek je bila pokretač inovacija. U A1 Hrvatska 41% zaposlenika čine žene, a čak 39% njih drži rukovodeće pozicije, što je iznad prosjeka za Hrvatsku. Vjerujem da žene u IT-ju dugoročno mogu i moraju mijenjati trenutnu dinamiku omjera muškaraca i žena na upravljačkim pozicijama.