Scena poslovnih anđela u Hrvatskoj stagnira

Hrvatski startup ekosustav bilježi napredak u brojnim segmentima, no scena poslovnih anđela ostaje iznimka. Dok se broj VC fondova kontinuirano povećava, aktivnih poslovnih anđela prepoznatljivih startupima ima sve manje. Iako stručnjaci tvrde da poslovni anđeli nisu nestali, danas su znatno manje transparentni i teže prepoznatljivi nego prije pet ili deset godina.

Upravo je potraga za poslovnim anđelima u Hrvatskoj bila glavna tema drugog Angel Investors Circles (AIC) meetupa, održanog u sklopu konferencije Big Angels Day u Zagrebu. Konferenciju su organizirali Hamag-Bicro, Bpifrance i Meta Group uz podršku Business Angels Europe, organizacije koja okuplja 40 tisuća poslovnih anđela iz cijele Europe.

Mirna Marović, jedna od najaktivnijih poslovnih anđela u Hrvatskoj i predsjednica Hrvatske udruge fondova rizičnog kapitala (CVCA), ističe kako je nakon skoka investicija tijekom pandemije uslijedio značajan pad. “Lani smo, gledajući investicije poslovnih anđela, imali pad možda i veći od 90 posto jer nije postojala infrastruktura na koju bi se mogli osloniti. Tijekom 2024. pokušali smo se oporaviti, ali bez infrastrukture i transparentnosti nemoguće je zadržati zamah,” rekla je Marović. Dodaje kako su se neki lokalni poslovni anđeli “stvarno jako opekli s investicijama” zbog nedostatka adekvatnih procesa selekcije prije ulaganja u startupe.

“Scena poslovnih anđela u Hrvatskoj je na razini Srednjeg vijeka. Živimo u mraku. Trebamo je dovesti na razinu suvremenog svijeta. Treba nam veliki upgrade”, kaže Marović. Navodi da su problemi netransparentnost i nedostatak institucionalne podrške.

Helena Matuša, izvršna direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, koji je među najaktivnijim institucijama u izgradnji infrastrukture za razvoj scene poslovnih anđela, napominje kako je to dugotrajan i složen posao. “Često se zaboravlja koliko je važno razumjeti i očekivanja poslovnih anđela,” rekla je Matuša.

Istaknula je kako Poduzetnički centar KZŽ razvija financijske instrumente u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF). “U sklopu toga, prošli smo obuku za proces predfiltriranja i selekcije startupa, što nam omogućuje da pomognemo u tim ključnim fazama pripreme za dubinsku analizu koju provode mreže poslovnih anđela. U suradnji s VC fondom Feelsgood realizirali smo EU-financirani projekt u sklopu kojeg smo pregledali više od sto startupa iz cijele Hrvatske i uključili ih u naše programe pripreme za ulaganja,” tumači Matuša.

Željko Švedić, uspješni tech poduzetnik koji je neko vrijeme živio i radio u Silicijskoj dolini, a koji se želio aktivno uključiti u hrvatsku scenu poslovnih anđela, kaže kako su Europa i SAD previše različiti za izravnu usporedbu. No, dodaje da to ne mijenja činjenicu da je nužno unaprijediti postojeću scenu poslovnih anđela u Hrvatskoj. Tumači da je i sam probao postati poslovni anđeo da bi shvatio da je bio previše selektivan u izboru startupa, ali i da je tako uvidio da su startupi u Hrvatskoj oprezni jer nedostaje transparentosti.

“Poslovni anđeli nemaju jasno definiranu investicijsku tezu. Nedostaju i primjeri poslovnih anđela koji su ostvarili izlaz (exit) iz svojih investicija i zatim reinvestirali taj kapital u lokalne startupe, pružajući im i mentorstvo. Oni koji su to počeli raditi su Damir Sabol i Tomislav Car,” tumači Švedić.

Reginald Vossen, predsjednik Business Angels Europe (BAE), istaknuo je kako stvaranje podrške poslovnim anđelima nije, niti može biti, brz proces. Međutim, iskustva iz Flandrije mogu pomoći ubrzati ga u Hrvatskoj.

“Flandrija je po veličini slična Hrvatskoj, a BAN Flanders okuplja više od 200 poslovnih anđela. Godišnje realiziramo oko 130 investicija koje uključuju 900 pojedinačnih ulagačkih ticketa poslovnih anđela. Dosad smo zaključili više od 500 investicija ukupno,” rekao je Vossen.

Bernard Ivezić, voditelj inicijative Angel Investors Circles (AIC) i suosnivač te direktor Unicorn Undergrounda (^UU), naglasio je kako je ključno potaknuti formalne i neformalne mreže poslovnih anđela u Hrvatskoj na dijalog, razmjenu iskustava i suradnju.

“U Hrvatskoj investitori nisu prestali ulagati, ali su promijenili navike. Osim toga, na tržištu je i prije bilo, a i sada postoji mnogo nepovjerenja. Ključno je da se ponude rješenja za te probleme,” zaključio je Ivezić.