Mlađe generacije osjećaju se udaljenije od svojih poslova i poslodavaca, za razliku od "boomera" koji su trenutno povezaniji s njima nego ikad prije. Barem tako pokazuje istraživanje koje je proveo Gallup.

Anketa koju su proveli Axios i Generation Lab pokazuje da 82 posto pripadnika generacije Z vidi "tiho davanje otkaza" kao izrazito privlačnu situaciju. Naime, pritom se radi o pružanju minimuma na radnom mjestu, sve s ciljem da se zadrži posao koji ih ne zadovoljava, ne nudi priliku za napredak ili pristojan život.

Mnogi bi pomislili da će mlađa generacija kao Z biti sklonija korištenju umjetne inteligencije u poslu od onih starijih, ali Ernst & Young je kroz istraživanje provedeno nad tisuću zaposlenih odraslih Amerikanaca potvrdio drugačije.

Generacija Z polako preuzima primat u radnoj okolini jer radi se o mladima u naponu snage, prepunih ideja, ambicija i energije. Ali, iako su svakako sila kojoj se treba prikloniti, kad se radi o iskustvu i mudrostima proizašlima iz njega, bolje je slušati one starije.

Popularnost aplikacija za praćenje lokacije poput Life360 sugerira da mladi sve više pristaju na to da njihovi roditelji znaju gdje se nalaze u svakom trenutku.

Za neke zaposlenike primanje povratnih informacija može biti bolno ili neugodno, ali ne za većinu generacije Z. Ako ne dobivaju povratne informacije, pripadnici generacije Z u povećoj mjeru spremni su dati otkaz.

Preferencije mladih razlikuju se od onih koje su imale starije generacije, što znači da njihovo idealno radno mjesto nije u IT ili financijskoj industriji već u zabavnom sektoru i medijima. Dakle, nešto slično kao situacija prije nekoliko desetljeća kad su svi željeli biti glumci, glaubenici, voditelji...

Pripadnici generacije Z, odnosno osobe rođene između 1995. i 2010. godine, već su nekoliko godina prisutni na tržištu rada, stoga je došao pravi trenutak da ocijenimo kako su se dosad snašli i što o njima misle poslodavci.

Generacija Z već neko vrijeme mijenja način potrošačkog ponašanja. Čineći 26% svjetske populacije, ove 2 milijarde ljudi u dobi od 10 do 25 godina do 2030. godine doprinijet će s 48% svjetske potrošnje u maloprodaji. 

Mlađe generacije imaju iznimnih problema s razumijevanjem "poslovnog jezika" starijih i to nije neka tajna, no LinkedIn i Duolingo išli su provjeriti o kolikom se nerazmijevanju radi.

Razlika između onoga što direktori žele i što zaposlenici mogu ili žele dati povećava se iz dana u dana, a trenutno se čini kako je to nepromjenjiva situacija. Dakle, može biti samo gore - za direktore.

Čak 49 posto milenijalaca i 62 posto pripadnika generacije Z tvrdi da im je posao i dalje u središtu, dio njihova identiteta, a tek nakon dolaze obitelj i prijatelji. Hobiji, rekreracija, glazba, filmovi... i ostale aktivnosti potpuno su sporedne.

Prošlo je nekoliko godina otkako su se trgovci dijamantima, draguljima i općenito nakitom te najviše klase žalili da novije generacije nemaju naviku trošiti novac na taj vid luksuza.

Općenito, generacija rođena 1997. pa sve do 2012. živi uz digitalne uređaje i jedan drugačiji vid interakcije u cijelosti. Tako da, oni koji su već dovoljno stari za pronalazak posla, teško se snalaze.

Tehnologija bi trebala učiniti naše živote lakšima, a posao učinkovitijim. Nažalost, to je samo teorija, u praksi situacija nije baš takva,  niti je idealna, što potvrđuje silan gubitak vremena na radnom mjestu zbog baratanja zastarjelom tehnologijom.

Ako se takav trend nastavi, uskoro bi Android mogao biti uvelike na marginama, barem što se nekih luksuznijih modela tiče. Naravno, oni jeftiniji uvijek će pronaći "svoje mjesto pod suncem", ali oni skuplji će se teško snaći. Osim ako...

Iako se možda ta očekivanja čine nerealna, posebnost mlađih generacija je u tome da znaju što žele i ne odstupaju od toga. Smatraju da im tako nešto pripada, bez obzira na kritike starijih.