Algebra je stvorila temelj za stvaranje Sveučilišta Algebra i prve dvije godine radit će pod mentorstvom FER-a kojim imaju dugogodišnju suradnju, ističe za ICTbusiness.info jedan od suosnivača Algebre Hrvoje Balen.
Prema njegovim riječima cilj ovog procesa je da se novo sveučilište na ovaj način pripremi i mentorira za samostalni rad, međutim mi smo zajednički zaključili da ćemo ovaj program izvoditi na engleskom jeziku kako bismo na kraju procesa svi izašli bogatiji za novo iskustvo i pripremili se za zajednički istup u inozemstvu.
Balen najavljuje i skoro pokretanje mini MBA program digitalne transformacije za menadžere, na kojem su radili neki od najstručnijih ljudi iz svijeta tehnologije i poslovanja.
Algebra je uspjela postati Sveučilište. Što to znači kako je uopće tekao cijeli proces?
Krajem lipnja ove godine Algebra je dobila pozitivnu preporuku Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) za pokretanje Sveučilišta Algebra, a čemu je prethodio trogodišni rad nastavnika, asistenata te suradnika iz gospodarstva. Tijekom ovog perioda provedeni su izbori u zvanja dodatnih docenata i profesora, potpisani ugovori s nekim novim nastavnicima i asistentima, pripremljen elaborat za osnivanje institucije i tri nova preddiplomska sveučilišna studija, a potpisan je i sporazum s FER-om o mentorskom provođenju studija u periodu od dvije godine. Krajem prošle godine uspješno je završen i prvi dio postupka inicijalne akreditacije programa i institucije, koji su proveli inozemni stručnjaci imenovani od Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Na kraju tog procesa Agencija je izdala pozitivnu akreditacijsku preporuku za pokretanje ustanove, nove studijske programe i znanstveno istraživanje, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja je izdalo rješenje za osnivanje pravnog subjekta „Sveučilište Algebra u osnivanju“. Time smo stvorili temelj za početak rada i upis prve generacije studenata na prvo privatno sveučilište u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj.
Prve dvije godine Algebra će raditi s FER-om koji je mentor na projektu, ali istovremeno imate i velike zajedničke planove. Što to konkretno znači?
Suradnja FER-a i Algebre seže u davna vremena, a s ovime podižemo to naše partnerstvo na još višu razinu jer smo ovime formalizirali naš odnos na način koji se još nije dogodio u Hrvatskoj i na koji su mnogi u početku gledali sa sumnjom. Naime, u sljedeće dvije godine FER-ovi nastavnici će, uz potporu i naših asistenata provoditi sveučilišni program računarstva na Algebri, što je sastavni dio mentorskog procesa. Cilj ovog procesa je da se novo sveučilište na ovaj način pripremi i mentorira za samostalni rad, međutim mi smo zajednički zaključili da ćemo ovaj program izvoditi na engleskom jeziku kako bismo na kraju procesa svi izašli bogatiji za novo iskustvo i pripremili se za zajednički istup u inozemstvu.
Naime, mi naše stručne diplomske studije već izvodimo na engleskom jeziku i privlačimo svake godine sve veći broj stranaca pa je logično da taj dio našeg iskustva i mi prenesemo drugim partnerima. Štoviše, osim zagrebačkog FER-a, o ovome intenzivno razgovaramo i s osječkim FERIT-om i nekim drugim nama bliskim institucijama iz digitalnog područja, s kojima ćemo nastojati stvoriti široku frontu koja bi zajednički nastupala na stranim tržištima.
Kako sam i već puno puta napisao, za hrvatsko visoko obrazovanje, ali i gospodarstvo je zapravo „biti ili ne biti“ dovesti strane studente tj. talente iz nekih trećih zemalja, jer svake godine nam se smanjuje broj maturanata što se na kraju vidi i po činjenici da je i ovog ljeta ostalo čak 13.000 nepopunjenih mjesta na sveučilištima. Ovo će u vrlo skoro vrijeme biti i ogroman izazov za gospodarstvo.
Upravo zbog toga smo se i mi jako angažirali oko novog Zakona o strancima koji će omogućiti lakše zapošljavanje profesionalaca iz trećih, ne-EU zemalja, ali i otvoriti vrata studentima iz npr. Azije, Latinske Amerike, zemalja Mediterana, zemalja s istočne strane EU i drugih.
Ova kriza je bila i vrijeme prvog upisnog roka na novo Algebrino sveučilište. Kako je prošao prvi upisni rok?
Već na kraju ljetnog roka, ostvarili smo porast broja upisanih brucoša, a s obzirom da je jesenski rok bitno manji po opsegu upisanih, ovaj trend je zapravo obilježio cijele upise. Sveukupno je ovu akademsku godini započelo nešto više od 400 studenata na raznim digitalnim studijima, što je porast od 8 posto u odnosu na godinu prije.
Digitalna zanimanja su u ovoj pandemijskoj krizi i vrlo posebnim uvjetima, sigurno dodatno skočila na listi interesa i prioriteta maturanata jer je ipak riječ o struci i karijerama koja postaju krucijalna za funkcioniranje normalnog svijeta - zamislite današnju situaciju bez sistemskih inženjera koji brinu o sigurnosti vaših servera na kojima se nalaze mailovi, softverskih inženjera koji nadograđuju sustave za internetsko bankarstvo, virtualne sastanke ili upravljanje prometom, multimedijaša koji izgrađuju web portale i web shopove ili pak pripremaju digitalne sadržaje za npr. Courseru ili YouTube preko kojih učite neke nove vještine... Brzo smo se digitalizirali, zar ne?
Kakvi su planovi Algebre u razvoju studijskih programa i koji će oni biti? Planirate li ostati samo u ICT segmentu ili razvijati i druge studijske programe?
Naš fokus je uvijek na digitalnoj paradigmi tako da smo mi već godinama i u društvenom, umjetničkom i poslovnom području - primjerice jedini u Hrvatskoj već godinama provodimo preddiplomske studije digitalnog marketinga. Također, akvizicijom jedne manje visoke škole snažno smo zakoračili u dizajn i upravljanje kreativnim procesima s naglaskom na dizajn u 3D području, ali i tržišnim komunikacijama. Dakle, već dugo Algebra nije „ICT oriented“ već „Digital oriented“ što je znatno šire.
Dobar primjer kako usmjeravamo digitalno je i naš MBA studij te mini MBA programi koje provodimo u suradnji s Kelley School of Business, University of Indiana - naglasak je na top menadžerskim znanjima i vještinama koje najčešće nedostaju pojedincima koji dolaze iz humanističkih, tehničkih ili prirodnih fakulteta, ali program snažno obrađuje upravljanje tehnologijom i digitalnom transformacijom u biznisu.
Naši projekti internacionalizacije se zasnivaju na transformaciji i pokretanju što većeg broja studija na engleskom jeziku jer je u današnje doba nemoguće očekivati da će stranci studirati na hrvatskom. Također, radimo i na većem broju združenih studija s par eminentnih institucija iz Francuske i Velike Britanije koji će podizati atraktivnost studiranja u Hrvatskoj jer će studenti završavati studije s dvije diplome.
U trenutku kada bude završen mentorski proces i Sveučilište Algebra autonomno nastavi razvoj, imat ćemo spremne i neke nove sveučilišne studije u raznim područjima u kojima vidimo ogroman međunarodni potencijal.
Algebra ovime zaokružuje portfelj obrazovanja - cjeloživotno obrazovanje, posebni ICT tečajevi i drugi tehnološki tečajevi, specijalističko obrazovanje, sveučilište i MBA. Puno je toga napravljeno posljednjih godina. Što je budućnost obrazovanja?
Prošlost nas uči da kontinuirano raste broj godina koji prosječan stanovnik provodi u obrazovanju i s obzirom da je Hrvatska tu zaostajala u dinamici rasta, uvjeren sam da mladi već sad prepoznaju koliko im je važno steći visokoškolsku naobrazbu. Diploma prvostupničke razine je ono što je možda prije 30 godina bila srednjoškolska svjedodžba, a doktorat ili magisterij ono što je prije 30 godina predstavljala diploma fakulteta.
Budućnost obrazovanja je zasigurno i fleksibilnije cjeloživotno obrazovanje jer se stvari u gospodarstvu danas odvijaju puno, puno brže i promjene koje donosi tehnologija su ogromne. Za organizacije koje ne vode brigu o napretku tehnologija može postati pogubno ako ne sastave plan kako će im na vrlo blisku budućnost djelovati umjetna inteligencija, napredna analitika podataka, blokchain, softverska i hardverska robotizacija procesa, cybersecurity, proširena i virtualna stvarnost ili npr. internet stvari.
Upravo zbog toga smo sastavili cjeloviti mini MBA program digitalne transformacije za menadžere, na kojem su radili neki od najstručnijih ljudi iz svijeta tehnologije i poslovanja, a predvodili su ih Ivan Maglić iz lokalnog Gartnerovog ureda, Leo Mršić i Goran Radman iz Algebre, Davor Runje iz airta, Vedran Brničević iz Suprabita, Kruno Lenac iz Gideon Brothersa, Marina Pavlić iz OiV, Ratko Mutavdžić iz Microsofta.