Futurolog Mike Bechtel otkriva hoćemo li postati kiborzi i imati čipove u mozgu

Kiborzi, transhumanizam, tehnologija koju više ne nosimo, nego je ugrađena u nas i umjetna inteligencija - teme su to o kojima se pričalo u zagrebačkoj Laubi na konferenciji Future Tense. Glavni futurolog Deloittea, Mike Bechtel, došao je iz Chicaga kako bi predstavio sve moguće scenarije razvoja tehnologije u bliskoj i dalekoj budućnosti.

„Što dalje idemo, budućnost postaje sve nejasnija. Zato uvijek koristim izraz “projiciranje budućnosti“ umjesto “predviđanja budućnosti“. Oduzmite nekome njegov mobitel na osam sati i saznat ćete da već jesmo (kiborzi). Prošle smo godine u Deloitteu izradili izvješće o budućnosti umjetne inteligencije u kojem smo otkrili kako bez obzira na to jesu li uređaji oko nas (prijenosna računala, mobilni telefoni), na nama (pametni satovi) ili u nama (pejsmejkeri, senzori šećera u krvi, itd.), već se prilično puno oslanjamo na te tehnologije. Ali, ne bojte se. Tehnologija je samo lijepa riječ za alat. Kao bivši antropolog, rekao bih vam da je naša vrsta oduvijek ovisila o našim alatima; o našoj sposobnosti da kreiramo svijet oko sebe kako bismo bolje zadovoljili svoje potrebe.

Kompjuteri nisu više samo uz nas u svakom trenutku - na nama su. Ono što slijedi je ideja ambijentalnih kompjutera. Odmičemo se od ekrana i idemo prema razgovoru s uređajima, a uskoro ćemo se maknuti od njih u potpunosti. Ne možemo realno očekivati da ćemo imati 15 pametnih zvučnika u kuhinji. A nakon toga? Kompjuteri u našem mozgu“, rekao je Bechtel.

Nakon predavanja, priključili su mu se lideri hrvatske i regionalne poslovne scene na panelu koji je moderirala Josipa Majić suosnivačica Revuta.

Uzbudljivu raspravu vodili su Boris Drilo (HT), Gordan Kožulj (Deloitte) i Boris Nemšić (Delta Partners), koji su priznali kako su optimistični oko budućnosti tehnologije.

„Nove tehnologije su područje u kojem telekomi žele vladati. Telekom biznis mijenja fokus s proizvoda na usluge. Novi val inovacije obuhvaća naprednu analitiku, veliku količinu podataka i odgovorno korištenje tih podataka.

Kada se radi o tehnologiji onda govorimo o sebi i nama poznatim ljudima u nekom mjehuriću, ali postoje ljudi izvan mjehurića koji ne razumiju tehnologiju. Moramo spojiti znanost i tehnologiju kako bismo objasnili što ona donosi. Kad pričamo o znanstvenoj fantastici ili robotima, ljudi koji ne razumiju te pojmove stvaraju rezerve. Moramo objasniti kako tehnologija pomaže ljudima da se razviju. Ovakve konferencije trebaju ljude ujediniti kako bi razumjeli kako koristiti tehnologiju“, rekao je Boris Drilo.

S Mikeom Bechtelom zanimljivu je razmjenu imao Gordan Kožulj, direktor Deloittea za Južnoeuropski klaster (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Bugarska, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija).

„Ako pogledamo u prošlost tehnologija zatvara neke poslove, ali otvara druge. Siguran sam da će ljudi u budućnosti pronaći nove poslove koje će raditi. Bit će manje onog posla koji je repetativan. Promjene će se dogoditi i ljudi će se trebati prilagoditi i stvoriti nove vještine. Skupo je implementirati nove tehnologije i inovacija je često teško ostvariva, ali se mogu koristiti stare tehnologije na inovativan način i to se najčešće događa u Hrvatskoj“, ističe Kožul.

Boris Nemšić dijeli optimizam za budućnost ističe da ovdje nije riječ samo o tehnologiji već o utjecaju na društvo, a tehnologija je samo zajednički nazivnik.

“Imamo problem semantičke prirode a to je neizvjesnost. Zašto je se bojimo? Tehnologija je postala dio neizvjesnosti pa je postala prijetnja. Digitalno ne znači poremećaje već nam pomaže da budemo bolji. Umjetna inteligencija nije loša i moramo novim generacijama prenijeti da je se ne boje. Tehnologija će nam svima pomoći. Edukacija može pomoći u tome da promijenimo paradigmu da je tehnologija nešto loše“, zaključio je Nemšić.