Ljudska potreba za povezivanjem i izražavanjem vlastite osobnosti, u kombinaciji sa širenjem društvenih mreža i sve većom upotrebom pametnih telefona, rezultirala je rapidnim rastom broja korisnika društvenih mreža.
Velike globalne kompanije su relativno rano shvatile važnost prisutnosti na društvenim mrežama te su preusmjeravanjem svog budžeta i educiranjem marketinških i PR odjela, zahvatili velik broj korisnika. Najvažnija prednost takve pravodobne reakcije je stvaranje zajednice korisnika koji vole kompaniju ili njezin brend te su ih spremni promovirati potpuno besplatno. Jednako tako kompanije su bile spremne i na negativne komentare i kritike, ali su u njima vidjele priliku za unaprjeđenje svog rada ili njegovog proizvoda. 'Internet trolova' ili 'hejtera' će uvijek biti, no za kompaniju je važno da prihvati njihovo postojanje kao dijela društvenih mreža te da iskoristi njihove korisne prijedloge.
Istraživanje koje je 2013. godine provela kompanija Digital Safari pokazuje da 90% srpskih kompanija koristi društvene mreže, dok podatak iz istraživanja koje je provela agencija Ping Pong dvosmjerne komunikacije i Masmi agencija za istraživanje tržišta 2012. godine za hrvatsko tržište pokazuje da 88% kompanija koristi Facebook. Iako ove relevantne podatke, s obzirom na brzinu razvoja društvenih mreža, možemo smatrati i zastarjelima, oni jasno ukazuju da su kompanije na vrijeme prepoznale važnost društvenih mreža, i to ponajviše Facebook stranice.
Upravo Facebook prednjači kao društvena mreža koju kompanije najčešće koriste, i to iz više razloga. Kao jedna od prvih društvenih mreža skupila je velik broj korisnika, mnogi od njih koriste je već nekoliko godina i na jedan način je postala neizbježan dio svakodnevice. Izraz nekad korišten za elektronske medije tj. televiziju pomalo se uvriježio za ovu društvenu mrežu - 'ako nije na Facebooku nije se ni dogodilo!', na najbolji način pokazuje njezinu važnost.
Ipak, obje države prema ovim podacima pokazuju da briga o društvenim mrežama ostaje unutar kompanije. Točnije 74% kompanija na hrvatskom tržištu potvrđuje da društvene mreže vodi osoba iz kompanije dok 64,8% ispitanih kompanija na srpskom tržištu potvrđuje da ne angažira agencije niti podizvođače za nastup kompanije na društvenim mrežama. Ovaj trend polako će se mijenjati jer društvene mreže zahtijevaju od community managera da poznaju sve promjene i alate društvenih mreža jednako dobro kao PR i marketing strategije kompanije, te da su ujedno izrazito kreativni i spremni na komunikaciju s najzahtjevnijim korisnicima.
Hrvatsko i srpsko tržište svakako se razlikuje u broju stanovnika, pa samim time i potencijalnom broju korisnika, no to ne treba obeshrabriti kompanije. Na oba tržišta važnost je u interakciji s 'fanovima', slušanju i odgovaranju, ali i transparentnosti koju kompanije na taj način pokazuju. Tržište vrijedi onoliko koliko je kompanija spremna uložiti u njega!
Istraživanje na hrvatskom tržištu pokazalo je kako kompanije društvene mreže koriste zbog jednostavnije i brže komunikacije s klijentima, korisnicima i potrošačima (45%), kao i pronalazak novih poslovnih partnera (32%) te veće vidljivosti i boljeg pozicioniranja tvrtke/proizvoda/usluge (32%). Prema istraživanju, kompanije na srpskom tržištu prednost društvenih mreža ponajviše vide u promociji brenda (83,5%), upravljanju reputacijom (70,3%) te oglašavanju (62,6%).
Oba tržišta prepoznaju utjecaj i mogućnosti koje kvalitetno upravljanje društvenim mrežama donosi, ali ujedno i integraciju marketinga i PR-a u aktivnosti na društvenim mrežama. No tržišta se mijenjaju, kao i potrebe korisnika te u posljednje vrijeme druge društvene mreže poput Twittera i Instagrama bilježe sve veći broj korisnika.
Prema sada već zastarjelim podacima iz 2010. godine, Hrvatska je imala oko 6000 Twitter računa, a Srbija 21500. Za sigurnošću možemo reći da će ta brojka i nadalje rasti te da sve veći broj korisnika prepoznaje Twitter kao vrlo korisnu društvenu mrežu. No što je s poslovnim računima na Twitteru? Iako nemamo najnovije relevantne podatke za Srbiju, prema dostupnim informacijama za hrvatsko tržište pokazuju kako je svega 4300 poslovnih korisničkih računa aktivno iako ih ima 12.997.
Rast se predviđa ne samo za Twitter, već i za Instagram koji postaje najbrže rastuća društvena mreža. Prema predviđanjima kompanije Digital Safari koja je provela istraživanje o korištenju društvenim mreža u kompanijama, značajniji rast se predviđa za YouTube i Google+, dok Facebook ostaje najvažnija društvena mreža.
Kompanija, bilo u Hrvatskoj ili Srbiji ne preostaje ništa drugo do uskočiti u vlak društvenih mreža i pripremiti se na vožnju, koja će imati uspona i padova, no svakako donijeti puno više zadovoljstva za korisnike i samu kompaniju.
* O autoru: Krešimir Dominić, direktor planiranja i razvoja Abrakadabra integriranih komunikacija te partner u Ping Pong agenciji za komunikaciju na društvenim mrežama
Nalazimo se u procesu intenzivne digitalne transformacije, a želimo li se istaknuti i postati tehnološki lider, vrijeme je da Hrvatska preuzme odvažniji smjer. Jednako kao što u sportu postižemo vrhunske rezultate u najjačoj svjetskoj konkurenciji, moramo postati ambiciozniji kako bismo ne samo sustigli, već i nadmašili tehnološki najnaprednijih društava. U tom smislu je krajnji trenutak za odvažne poteze.
Zajedno s timom iz Strand Consulta, napisao sam izvješće The Nature of Telecom Capex until the End of the Decade, koje sveobuhvatno analizira trendove kapitalnih izdataka (Capex) u zapadnoeuropskoj telekomunikacijskoj industriji, ispitujući sile koje pokreću ulaganja, nove izazove i projekcije za naredne godine.
Uloga upravnih odbora u kibernetičkoj sigurnosti nikada nije bila kritičnija. S napredovanjem kibernetičkih prijetnji i uvođenjem strožih regulatornih zahtjeva poput NIS2 direktive i Cyber Resilience Act-a (CRA), odbori moraju zauzeti aktivniji i strateškiji pristup.
