Članovi uprava trebali bi ubrzati provedbu svojih akcijskih planova za prilagodbu klimatskim rizicima koji ugrožavaju opskrbu devet ključnih proizvoda u EU-u, stoji u PwC-ovu izvješću "Klimatski rizici za opskrbu sirovinama u EU-u".
Prema analizi, najmanje 25 posto zaliha svih devet sirovina u EU-u će do 2050. biti izloženo značajnim rizicima od suše ili toplinskog stresa, što je važan pokazatelj zašto bi proizvođači i potrošači tih sirovina trebali poduzeti preventivne mjere. Također, 47 posto predsjednika uprava smatra da su već usredotočeni na zaštitu zaposlenika i fizičke imovine od klimatskih rizika. Poduzeća također mogu izbjeći ekonomske gubitke prepoznavanjem rizika u lancu vrijednosti te suradnjom s dobavljačima i lokalnim zajednicama na jačanju otpornosti.
Zalihe najznačajnijih minerala u EU-u sve su više izložene prijetnjama od poremećaja uzrokovanih sušom. Očekuje se da će do 2050. više od 30 posto zaliha bakra, preko 60 posto kobalta i preko 70 posto litija biti izloženo značajnom riziku od suše. Osim toga, većina litija u EU dolazi u prerađenom obliku, što otežava praćenje stvarne izloženosti klimatskim rizicima unutar složenog lanca opskrbe. Zbog toga opskrba litijem u EU-u može nositi značajne "skrivene" klimatske rizike.
Očekuje se da će potražnja za litijem u Europi do 2030. godine premašiti 25 posto ukupne globalne ponude, što će značajno povećati ovisnost EU-a o uvozu. To je posljedica sve veće potražnje za litij-ionskim baterijama koje se koriste u prijenosnoj elektronici, sustavima za pohranu energije i električnim vozilima.
Osim najznačajnijih minerala koji se sve više koriste u električnim vozilima (EV) i skladištenju obnovljive energije, aluminij je također ključan za prelazak na kružno gospodarstvo. Uz to što je iznimno pogodan za recikliranje, također predstavlja bitnu komponentu u solarnim pločama, vjetroturbinama, baterijama i električnim vozilima. Povećanje kapaciteta fotonaponskih sustava s današnjih 136 gigavata na 600 gigavata do 2030., kako je predloženo u solarnoj strategiji EU-a, zahtijevat će, primjerice, do deset milijuna tona aluminija.
Više od deset postto svih zaliha boksita u EU-u bit će izloženo riziku od toplinskog stresa do 2035., a taj će postotak porasti na više od 35 posto do 2050. u scenariju s visokim emisijama. Očekivani rast potražnje za čelikom, potaknut ulaganjima Europske komisije u infrastrukturne projekte povezane sa Zelenim planom, mogao bi biti otežan zbog ovisnosti o zalihama željeza koje će do 2035. godine biti izložene rizicima u 24 posto slučajeva.
Za razliku od minerala i metala, većina usjeva u EU-u koji su izloženi riziku od suše proizvodi se unutar same Unije, što znači da članovi uprava i kreatori politika u EU-u imaju veće mogućnosti za provedbu mjera koje će pomoći poljoprivrednicima u prilagodbi na sušniju budućnost. U poljoprivredi, strategije prilagodbe mogu uključivati uvođenje kultura otpornijih na sušu, alternativne uzgojne metode, biološke proizvode za zaštitu usjeva te primjenu automatizacije i digitalnih tehnologija. Kreatori politika mogu pomoći u osiguravanju sredstava za proširenje pristupa mjerama prilagodbe.
Kako se navodi u izvješću, uz primjere studija slučaja, PwC je u suradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom (WEF) razvio tri stupa za kategorizaciju poslovnih aktivnosti u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama:
1. Povećanje otpornosti utvrđivanjem rizika i njihovim upravljanjem duž cijelog lanca opskrbe opskrbnom lancu
2. Iskorištavanje prilika za isporuku proizvoda, usluga ili poslovnih modela koji poduzećima i zajednicama pomažu u prilagodbi
3. Udruživanje snaga s dionicima, od vlada do lokalnih zajednica, kako bi se ostvarila uspješna suradnja i poboljšala prilagodba na razini politika i sustava.
