Telecom Capex – prošlost, sadašnjost i budućnost

Zajedno s timom iz Strand Consulta, napisao sam izvješće The Nature of Telecom Capex until the End of the Decade, koje sveobuhvatno analizira trendove kapitalnih izdataka (Capex) u zapadnoeuropskoj telekomunikacijskoj industriji, ispitujući sile koje pokreću ulaganja, nove izazove i projekcije za naredne godine. Ovo se izvješće nadovezuje na prošlogodišnje izvješće o "Prirodi Telecom Capexa" koje se može pronaći na mom blogu o tehnologiji i ekonomiji, techneconomyblog.com.

Svrha je opisati što pokreće ulaganja u industriji i kako vjerujemo da će se ona razvijati u budućnosti. Izvješće treba promatrati kao inspiraciju koja se može koristiti kada se raspravlja o trendovima koji utječu na industriju.

Nedavni razvoj događaja sugerira da industrija možda ulazi u novu fazu obilježenu onim što su neki analitičari nazvali "krajom povijesti telekoma" — doba u kojem očiti eksponencijalni rast, visokointenzivna kapitalna potrošnja i neograničeni rast podatkovnog prometa više ne definiraju putanja sektora. Neki dokazi u potrošnji za 2023. u usporedbi s prethodnim godinama mogu ukazivati ​​na to da su neke europske telekomunikacijske kompanije počele smanjivati ​​kapitalna ulaganja, prvenstveno zbog pretjerano izgrađene i nedovoljno iskorištene infrastrukture, visokih kapitalnih troškova, usporavanja rasta podataka i očekivane cikličke dinamike potrošnje koja obično se primjećuje nakon uvođenja nove tehnologije (npr. 5G, Fiber, …).

Nedavni (manji) pad kapitalnih ulaganja u Telco između 2022. i 2023. naveo je neke sljedbenike u industriji da objave da je to znak trajnog budućeg pada kapitalnih ulaganja i kraja velike potrošnje u našoj industriji.

Ovi argumenti su uglavnom potaknuti:

𝗘𝗻𝗱 𝘁𝗼 𝗚𝗿𝗼𝘄𝘁𝗵 podatkovnog prometa. Nema sumnje, a ne treba ni čuditi, da stopa rasta podatkovnog prometa u Telekom mrežama opada bez obzira na to je li riječ o fiksnom širokopojasnom ili mobilnom širokopojasnom podatkovnom prometu. Prošli smo točku preokreta u Europi i bit ćemo ispod 10 posto, krećući se prema 0 posto u sljedećih 5 do 10 godina (ako se trenutni trend nastavi). Ovo je dobra stvar jer omogućuje našim telekomunikacijskim mrežama da lakše podržavaju promet u doglednoj budućnosti bez da Capex kapaciteta izmakne kontroli, što bi se dogodilo da je rast prometa slijedio putanju održivog eksponencijalnog rasta. Međutim, Capex će i dalje biti potreban za kapacitet, ali uz upravljivu stopu.

𝗘𝗻𝗱 𝘁𝗼 𝗦𝗽𝗲𝗲𝗱 podatkovnih usluga. Tvrdi se, s pravom, po mom mišljenju, da je stvarna potražnja za propusnošću za usluge koje koristimo zastala, te je težnja za sve većom propusnošću nepotrebna. Budući da postoji dualnost između brzine (bps) i volumetrijskog kapaciteta (Bytes), povećanje efektivne brzine naših Telco mreža također znači pružanje većeg kapaciteta ili omogućavanje većem broju korisnika da iskuse izvrsnu kvalitetu. Iako je, u prosjeku, istina da kapacitet Telco mreža daleko premašuje potražnju, on nije univerzalan kada se umanjuje prosjek potražnje u odnosu na kapacitet na razini ćelije (još!). Potrebna su inovativnija rješenja (npr. rješenje Opanga Networks RAIN) umjesto dodavanja više kapaciteta, trošenja nepotrebnih mobilnih kapitalnih ulaganja, bolje ih je potrošiti negdje drugdje (npr. implementacija vlakana).

𝗘𝗻𝗱 𝘁𝗼 𝗦𝘂𝗽𝗽𝗹𝗶𝗲𝗿𝘀 telekomunikacijske infrastrukture. Kada analitičari počnu razmišljati o dramatičnim smanjenjima kapitalnih izdataka, često zaborave da u mnogim mrežama telekomunikacijskih kompanija u Europi preostaje ogroman dug koji treba platiti. Neke od najvećih europskih zemalja još uvijek moraju ukloniti svoju kinesku infrastrukturu iz svojih mobilnih mreža (iako su se borile za odgodu). Do sada se Europska komisija usredotočila na 5G putem svog 5G Toolkita za sigurnost i izrazila zabrinutost zbog nevoljkosti nekoliko država članica da se pridržavaju preporučenog uklanjanja visokorizične infrastrukture dobavljača. Neke vodeće države članice (npr. DK) imaju zakonodavstvo koje ne ovisi o tehnologiji, proširujući zabranu dobavljača visokog rizika i na fiksni širokopojasni pristup (i šire).

𝗘𝗻𝗱 𝘁𝗼 𝗛𝗶𝘀𝘁𝗼𝗿𝘆 Telekoma. Vidimo li početak kraja povijesti telekomunikacija, kao što William Webb “nagovještava”, zanimljivo je pitanje. Očekujem da će neka velika temeljna pitanja ostati prije nego što to možemo završiti i spavati na našim "lovoricama". Poziv za ponovno postavljanje načina na koji razmišljamo o 6G je onaj koji podržavam. Pogledajte, na primjer, "The 6G Vision Needs a Reset" Deana Bubleya za dodatnu inspiraciju za razmišljanje o "6G Resetu". Nadajmo se da ćemo vidjeti promjenu u načinu na koji gledamo (dizajniramo, planiramo, gradimo i upravljamo) našim mrežama umjesto današnjeg izoliranog pristupa, krećući se prema integriranom pristupu.

Nekoliko preklapajućih trendova oblikovalo je kapitalne troškove telekomunikacija u zapadnoj Europi. Između 2017. i 2023. godine, razine kapitalnih ulaganja značajno su porasle kako bi se podržalo uvođenje 5G mreža i optičke infrastrukture, dosegnuvši vrhunac od 51 milijardu eura 2022. Međutim, potrošnja kapitalnih ulaganja pala je 2023. jer su operateri počeli preispitivati ​​s održivost visokih razina izdataka usred sporog rasta podataka, izazovnih financijskih uvjeta i ograničenog interesa za sljedeću generaciju povezivosti, odnosno 6G. Ovaj pad naveo je neke analitičare da prognoziraju "Kraj visokog intenziteta kapitalnih ulaganja", sugerirajući da je malo vjerojatno da će se telekomunikacijske tvrtke vratiti na svoje prethodne razine ulaganja. Na ovu promjenu djelomično utječu ekonomski čimbenici poput inflacije i rastućih kamatnih stopa, koji su povećali trošak kapitala i učinili velike projekte skupljima i rizičnijim. U međuvremenu, čini se da se potražnja za povezivanjem velike brzine stabilizira, postavljajući pitanja o budućim mrežnim ulaganjima. Ovo usporavanje potaknulo je rasprave oko "Kraj rasta podatkovnog prometa" dok se promatrači iz industrije pitaju može li potrošnja podataka nastaviti rasti u eri u kojoj većina stanovništva i njihove "stvari" već imaju pristup brzom internetu. Ono što se često zaboravlja u raspravama o usporavanju rasta je da na putu do gotovo nultog rasta, koji može lako potrajati 5+ godina nakon što se prijeđe točka preokreta, još uvijek postoji mnogo rasta podataka unutar budućeg puta rasta, i stoga, ulaganja u kapacitete neće samo magično nestati.

Iako rast globalnog mrežnog prometa pokazuje znakove usporavanja, nove usluge i aplikacije s velikim brojem podataka kao što su umjetna inteligencija (AI), proširena stvarnost (AR) i virtualna stvarnost (VR) mogu značajno potaknuti dodatnu potražnju za prometom. Prema Nokijinim projekcijama, očekuje se da će aplikacije koje pokreće AI, zajedno sa sve većim prihvaćanjem imerzivnih tehnologija, dodati znatan protok podataka kroz mreže potrošača i poduzeća. Na primjer, predviđa se da će potrošački AI promet, koji obuhvaća aplikacije kao što su generativni AI, imerzivni mediji i XR iskustva temeljena na oblaku, rasti uz impresivnu složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 51 posto, dok se predviđa da će poslovni AI promet rasti uz CAGR od 57 posto, što ilustrira moguću sve veću ulogu ovih tehnologija u pokretanju mrežne potražnje. Ukupni učinak, ako se takvi doprinosi pokažu istinitima, može rezultirati ukupnom stopom rasta podataka koja se čini konstantnom u doglednoj budućnosti (npr. 5 – 10 godina).

Još jedan važan čimbenik u nedavnom smanjenju kapitalnih ulaganja uloga je konsolidacije tržišta. Diljem Europe val telekomunikacijskih spajanja i akvizicija doveo je do značajnih strukturnih promjena u industriji. Značajni primjeri uključuju Vodafone UK i Three UK, koji su najavili svoju namjeru spajanja 2023., zajedno sa sličnim potezima u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Danskoj. Kratkoročno gledano, konsolidacija često smanjuje kapitalne troškove jer tvrtke odgađaju ulaganja tijekom odobrenja spajanja i početnih faza integracije. Međutim, nakon što se spajanja dovrše, kapitalni troškovi obično ponovno rastu kako novi subjekti konsolidiraju infrastrukturu, ažuriraju sustave i integriraju operacije kako bi ostvarili prednosti svog ujedinjenja. Takvi integracijski napori zahtijevaju značajna ulaganja kako bi se postigla operativna sinergija, poboljšala izvedba mreže i osigurala konkurentska prednost, nadoknađujući početno smanjenje kapitalnih ulaganja. Budući da se očekuje nastavak aktivnosti konsolidacije u regiji, povezani trendovi kapitalnih ulaganja vjerojatno će odražavati ove privremene padove nakon kojih će uslijediti postupni porasti.

Sigurnosna razmatranja također su uvela nove izazove (i prilike) za planiranje kapitalnih ulaganja. Posljednjih godina europske telekomunikacijske tvrtke suočavaju se sa sve većim pritiskom da zamijene visokorizične dobavljače iz zemalja koje nisu članice EU-a, posebice Huawei i ZTE. Ova promjena prvenstveno je potaknuta zabrinutošću oko privatnosti podataka, nacionalne sigurnosti i potrebe za otpornijim opskrbnim lancem. Europska unija je, sa svojim “The EU Toolbox for 5G Security”, aktivno nastojala ukloniti infrastrukturu kineskog porijekla iz kritičnih područja, posebno 5G mreža. Kao odgovor, telekom operateri u zemljama poput Njemačke tvrdili su da bi visokorizična regulativa mogla dovesti do značajnih povećanja kapitalnih izdataka jer navodno rade na zamjeni kineske opreme u svojim mrežama dok se neprestano opiru čišćenju svojih mreža od tih visokorizičnih dobavljača. Europska komisija je uspostavila smjernice za pomoć telekom operaterima u ovoj tranziciji, pozivajući države članice da definiraju kratka prijelazna razdoblja za postupno ukidanje visokorizičnih dobavljača, promičući tako sigurnije telekomunikacijsko okruženje bez visokorizičnih dobavljača. S obzirom na veliku ovisnost o kineskoj tehnologiji u mnogim najvećim europskim telekomunikacijskim mrežama, ovi napori za zamjenu mogli bi dovesti do znatnih, iako privremenih, povećanja kapitalnih ulaganja za pogođene operatere iznad onoga što bi moglo biti ugrađeno u proces cikličke obnove njihove infrastrukture. "Najbolji" investicijski slučaj za telekomunikacijske tvrtke je da lokalni regulatori i političari dopuste svojim telekomunikacijskim tvrtkama da zamijene svoju visokorizičnu infrastrukturu kada je financijski otpisana ili bi je ipak trebalo zamijeniti zbog zastarjelosti. "Najgora" scena Rio za neke zaostale telekomunikacijske tvrtke koje su se uspješno oduprle regulatornim pritiscima da zamijene visokorizičnu infrastrukturu je da će doživjeti regulaciju koja zakonom nameće zamjenu prije nego što visokorizična infrastruktura dođe do ekonomskog ili operativnog kraja vijeka trajanja. Imam iskusne analitičare koji vjeruju da je zamjenski kapital sličan redovnom zamjenskom kapitalu zastarjele opreme, zanemarujući značajne pozadinske sustave podrške i procese koji se također trebaju promijeniti. Štoviše, možda također zaboravljaju da nekoliko velikih europskih telekomunikacijskih kompanija ima instaliran vrlo značajan udio visokorizičnih dobavljača u koje kontinuirano ulažu (čak i danas!) i time stvaraju značajan kapitalni dug koji će možda morati biti vraćen tijekom mnogo kraćeg razdoblja od redovne transformacije zastarjelosti koja bi češće uključivala istog dobavljača.

Očekuje se da će reizbor Donalda Trumpa pojačati pritisak na Kinu i njezine dobavljače tehnologije, posebice Huawei. Američka će politika vjerojatno dodatno ograničiti pristup kineskih proizvođača američkoj tehnologiji, komplicirajući poslovanje tvrtkama poput Huaweija i telekomunikacijskim tvrtkama koje se oslanjaju na njegova tehnološka rješenja. To je u skladu sa širom strategijom "izbacivanja rizika" - smanjenja ovisnosti o kineskoj tehnologiji - za koju se očekuje da će postati središnja politika za SAD i njegove saveznike. Posljedično, globalni opskrbni lanci mogu doživjeti značajne poremećaje, što će zahtijevati hitne i vremenski ograničene prilagodbe od strane tvrtki širom svijeta kako bi se prilagodile razvoju trgovine. To također može predstavljati znatne operativne i financijske rizike za telekomunikacijske tvrtke u Europi koje su bile jako otporne na prilagodbu preporuka Europske komisije prema visokorizičnim dobavljačima.

Sve ovo rečeno, nema jasnih dokaza da su operateri koji su "istrgnuli i zamijenili" svoju kinesku telekomunikacijsku infrastrukturu (npr. Core za većinu i RAN za neke) značajno povećali svoje kapitalne troškove kako su prešli na 5G. Iako s obzirom na financijske granice i zaštitne ograde pod kojima telekom posluje, možda se također nije očekivalo izravno vidjeti takva povećanja. Razlog je najvjerojatnije taj što su nekineski dobavljači koji su usklađeni s "EU 5G Security Toolbox", poput Ericssona, Nokije i Samsunga, osigurali značajne rabate ublažavajući zamjenu i, u isto vrijeme, kupujući 5G (i 4G) tržišni udio, izbacivši Huawei iz jednadžbe. Naše izvješće također govori o relativno velikoj vjerojatnosti proširenja zabrane visokorizičnog dobavljača na infrastrukturu fiksne širokopojasne mreže.

Temeljna tema izvješća je transformacija dinamike rasta podataka, koja je prethodno poticala stalna proširenja kapitalnih ulaganja. Donedavno je potražnja za podacima slijedila ono što se činilo eksponencijalnom putanjom rasta, što je zahtijevalo česte nadogradnje mreže i proširenja kapaciteta. To je također dovelo do potrebe za pristupnom tehnologijom sljedeće generacije kako bi se preskočila spektralna učinkovitost i propusnost (npr. 4G, 5G, XGPON, …). Međutim, sada se čini da se trenutni rast podataka približava onome što ekonomisti nazivaju "S-krivulja" - samoograničavajući obrazac rasta gdje se potražnja na kraju stabilizira.

𝗘𝘅𝗽𝗼𝗻𝗲𝗻𝘁𝗶𝗮𝗹 Dinamika rasta ima istu (postotnu) stopu rasta na neodređeno vrijeme. Rijetka je i neodrživa u prirodnim pojavama. Dok se eksponencijalni rast može dogoditi u idealnim uvjetima, kao što su obilni resursi i minimalna ograničenja, ti uvjeti rijetko dugo traju u prirodi.

𝗦𝗲𝗹𝗳-𝗹𝗶𝗺𝗶𝘁𝗶𝗻𝗴 dinamika rasta, ili ponašanje S-krivulje, imat će opadajuću stopu rasta. Prirodni sustavi općenito su samoograničavajući, iako mogu pokazivati ​​eksponencijalni rast tijekom kratkog razdoblja, obično u početnoj fazi rasta.

Do 2023. potražnja podataka u zapadnoj Europi dosegla je 11 eksabajta (EB) mjesečno, što je, iako značajno, i dalje znatno ispod ukupnog kapaciteta mreže. Na primjer, postojeća mobilna infrastruktura bi teoretski mogla podržati 130 EB mjesečno, gotovo 12 puta više od potražnje. Ovaj višak kapaciteta ili "prekomjerna proizvodnja" implicira da su operateri uložili više nego što trenutna potražnja zahtijeva. Kao rezultat toga, očekuje se da će se Capex ubuduće udaljiti od širenja prema optimizaciji i učinkovitosti, s naglaskom na inteligentnije upravljanje mrežom umjesto stalnog širenja. Ova promjena usklađena je s "Krajom rasta podatkovnog prometa", sugerirajući da potrošnja podataka neće nastaviti na svojoj prethodnoj uzlaznoj putanji unedogled. Operateri su sve više usredotočeni na optimizaciju postojeće mreže, a ne na proširenje kapaciteta, posebice jer su potrebe većine potrošača za širokopojasnim pristupom velike brzine već zadovoljene.

Naše izvješće dodatno istražuje kako Capex prelazi s tradicionalnih ulaganja u hardver na rješenja usmjerena na softver. Promjene u računovodstvenim praksama u industriji, poput usvajanja MSFI-ja 16, dovele su do reklasificiranja troškova leasinga kao kapitalnih izdataka, što je utjecalo na prijavljene financijske metrike. Štoviše, mobilni toranj spin-off, migracije u oblak i usvajanje softverski definiranog umrežavanja (SDN) preoblikuju krajolik kapitalnih ulaganja. Mnogi telekom operateri sada iznajmljuju mobilne tornjeve i podatkovne centre umjesto da ih posjeduju, što smanjuje izravne kapitalne troškove dok povećava operativne troškove (Opex). Na primjer, telekomi su prešli s velikih ulaganja u podatkovne centre na korištenje usluga temeljenih na oblaku, što im omogućuje fleksibilnije poslovanje i smanjenje kapitalnih zahtjeva unaprijed. Softverski definirane mreže omogućuju operaterima da zamijene skupi vlasnički hardver softverskim rješenjima, smanjujući potrebu za kontinuiranim kapitalnim ulaganjima na fizičku imovinu poput usmjerivača i preklopnika. Ova promjena odražava širi trend industrije u kojoj se telekomi sve više oslanjaju na operativne troškove kako bi zadovoljili potrebe infrastrukture.

Naše izvješće također naglašava šire financijske implikacije Capexa za izvještaje o dobiti, bilance i izvješća o novčanom toku telekomunikacijskih kompanija. Kapitalna ulaganja poboljšavaju infrastrukturu i kapacitet tvrtke, ali također povećavaju troškove amortizacije, što može smanjiti neto prihod u narednim godinama. Prema mom iskustvu, 60 posto do 80 posto kapitalnog plana gotovo je matematički određeno. Čak i ako je matematički, nikada neće biti bez pretpostavki ili super objektivan dok gledamo u kristalnu kuglu budućnosti (obično 3 do 5 godina), gdje se mišljenja mogu dosta razlikovati (npr. eksponencijalni naspram samoograničavajućeg rasta , fiksni u odnosu na mobilni širokopojasni pristup, zemaljski u odnosu na LEO satelit u odnosu na stratosferski balans dronova, kada je 6G, itd.). Izvješće ispituje neka proračunska ljudska i organizacijska ponašanja koja pokreću dio kapitalnih ulaganja koji je manje matematički, a više vođen osobnim i organizacijskim potrebama. Ova se ponašanja često zanemaruju kada analitičari procjenjuju buduće kapitalne planove telekomunikacijskih kompanija.

Mnogi europski operateri sada usvajaju nove strategije, kao što su obveze dividendi i upravljanje dugom, kako bi uravnotežili potrebu za kapitalnim ulaganjima sa svojim ukupnim financijskim zdravljem. Obvezujući se na stabilne isplate dividendi, telekomi moraju pažljivo raspodijeliti resurse kako bi osigurali da kapitalni izdaci ne opterećuju pretjerano njihovu financijsku poziciju ili ograničavaju povrate dioničara. To često rezultira davanjem prioriteta kritičnim projektima uz odgađanje onih manje hitnih, osobito kada su kamatne stope i kapitalni troškovi visoki. Neki operateri odlučili su ne izdavati dividende, već usmjeravati dobit u kapitalna ulaganja kako bi ostvarili dugoročni rast. Ovaj pristup omogućuje telekomima da reinvestiraju zaradu u nadogradnju mreže, inovacije i širenje, što može donijeti veći povrat tijekom vremena nego trenutna raspodjela gotovine dioničarima.

Temeljito ispitujemo trendove kapitalnih ulaganja u telekomunikacijama u zapadnoj Europi, ističući ključne teme kao što su "Kraj povijesti Telekoma" i postupni odmak od kapitalnih ulaganja visokog intenziteta i eksponencijalnog rasta podataka. Kako industrija sazrijeva, telekomunikacijske će tvrtke vjerojatno usvojiti više strateških pristupa ulaganjima, fokusirajući se na mrežnu učinkovitost, sigurnost i troškovno učinkovite operacije. Budućnost telekom Capexa stoga će karakterizirati ciljana ulaganja usmjerena na održavanje i optimizaciju postojećih mreža, a ne na kontinuirani rast. Dok industrija možda nikada neće u potpunosti napustiti kapitalno intenzivne projekte, naglasak bi se trebao prebaciti na održiva, pažljivo upravljana ulaganja koja su u skladu sa zahtjevima tržišta i financijskom realnošću.

Sumnja se da će kapitalni izdaci znatno pasti prema kraju desetljeća. Vidimo povećan hitan regulatorni pritisak za uklanjanje visokorizične kineske infrastrukture iz europskih mobilnih i fiksnih širokopojasnih mreža. Štoviše, dok se intenzitet uvođenja optičke mreže smanjuje u državama članicama EU-a, zemlje koje zaostaju poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva nastavit će ulagati znatna kapitalna sredstva kako bi premostile jaz u fiksnoj širokopojasnoj mreži u odnosu na mnoge zemlje usporedive prema kraju desetljeće. Nadalje, redovite transformacije zastarijevanja infrastrukture radijskog pristupa dosegnut će vrhunac između 2025. i 2030. Očekivalo bi se najmanje jedan do dva ciklusa zamjene tehnologije radijskog pristupa (npr. 4G, 5G NSA, 5G SA, …) prije sljedećeg. je uveden. Neke će telekomunikacijske tvrtke odlučiti pričekati infrastrukturu usklađenu sa 6G, gurajući ulaganja prema kraju desetljeća. Međutim, očekivao bih da će većina imati jedan ciklus modernizacije 5G i pokušati odgoditi uvođenje 6G za 30-e, a ne biti prvi pokretač. Očekivati ​​značajna smanjenja apsolutne kapitalne investicije i intenziteta kapitalnih ulaganja (tj. omjera kapitalnih ulaganja i prihoda) tijekom ostatka desetljeća čini se u ovom trenutku kao previše pusta želja.