Pandemija koronavirusa nije donijela mnogo dobrih stvari, ali za one koji zagovaraju četverodnevni radni tjedan svakako jest. Jer, na raznim stranama svijeta događa se upravo to - radnici počinju raditi četiri dana tjedno.
Američko Sveučilište Stanford, novozelandska premijerka Jacinda Ardern, mnoštvo većih i manjih organizacija... već polako provode, ili su proveli, potrebne mjere za četverodnevni radni tjedan. Normalno, protivnika takve ideje je mnogo, ali takvi upadaju u zamku ukoliko se žale na krizu.
Jer, radni tjedan od četiri dana smanjuje troškove, posebno onima koji rade iz ureda. I ne samo njima jer jedan dan manje tjedno i četiri do pet dana manje mjesečno znači i manje plaće. No, zaposlenici će radije prihvatiti nekoliko dana više slobodnog vremena nego veću plaću. Dakle, umjesto otkaza, jedan radni dan tjedno manje i svi su na dobitku. Ponajviše roditelji s malom djecom, koji dobivaju potrebno vrijeme brinuti o djeci tijekom krize koja to otežava kao nikad prije.
Ali, do tog "stanja uma" neće se u većoj mjeri stići tako brzo, što u svom izvješću pokazuje ZipRecruiter. Naime, u 2020. je na deset tisuća oglasa za posao samo njih 69 nudilo radni tjedan od četiri dana. Pozitivno u ovoj priči jest da se udio povećava. Tijekom 2019. bilo je 40 takvih oglasa na njih deset tisuća, a između 2015. i 2018. bilo ih je manje od 18 na deset tisuća. Dakle, u tom smislu se situacija mijenja. Nažalost, zato jer mora, pa ostaje upitno hoće li se trend nastaviti u nadolazećim godinama ili će se organizacije vratiti "starim postavkama".
Srećom, postoje stručnjaci koji argumentima pobijaju sve te predstavnike "stare škole" poslovanja. Dokazano, zaposlenici su produktivniji kad rade manje dana u tjednu i kad rade iz svojih domova. Samim time, kroz četiri dana sasvim sigurno ne bi napravili manje no što naprave u pet dana. Ali, zato bi bili odmorniji, pod manjim stresom, zadovoljniji...
Nalazimo se u procesu intenzivne digitalne transformacije, a želimo li se istaknuti i postati tehnološki lider, vrijeme je da Hrvatska preuzme odvažniji smjer. Jednako kao što u sportu postižemo vrhunske rezultate u najjačoj svjetskoj konkurenciji, moramo postati ambiciozniji kako bismo ne samo sustigli, već i nadmašili tehnološki najnaprednijih društava. U tom smislu je krajnji trenutak za odvažne poteze.
Zajedno s timom iz Strand Consulta, napisao sam izvješće The Nature of Telecom Capex until the End of the Decade, koje sveobuhvatno analizira trendove kapitalnih izdataka (Capex) u zapadnoeuropskoj telekomunikacijskoj industriji, ispitujući sile koje pokreću ulaganja, nove izazove i projekcije za naredne godine.
Uloga upravnih odbora u kibernetičkoj sigurnosti nikada nije bila kritičnija. S napredovanjem kibernetičkih prijetnji i uvođenjem strožih regulatornih zahtjeva poput NIS2 direktive i Cyber Resilience Act-a (CRA), odbori moraju zauzeti aktivniji i strateškiji pristup.
