5 načina plaćanja PR usluga

Kupovanje i pružanje PR usluga se obično odvija između klijenta/kompanije/brenda, koju zastupa Uprava ili voditelj sektora za komunikacije, i agencije, koju zastupa Uprava ili voditelj projekta odnosno account manager, kako obično kažemo na stručnom hrvatskom.

Vrijeme je novac

Profitabilnost PR agencije prvenstveno se očituje kroz jednu jednostavnu stavku - koliko je radnih sati utrošila, a koliko je uspjela naplatiti, i po kojoj cijeni. Drugim riječima, koji god bio model suradnje i naplate prema klijentu, agencija će morati voditi računa koliko radnih sati za nju to znači. U konačnici, profitabilnost agencije ovisi o tome koliko je radnih sati agencija uspjela naplatiti. Ako želite uspostaviti trajno dobar odnos s agencijom nemojte tražiti da sudjeluje na natječaju bez naknade, da razvija kreativna rješenja koja nećete upotrijebiti ili da agencijski predstavnici sudjeluju na maratonskim neproduktivnim sastancima: to za agenciju znači čisti gubitak, koji se onda negdje mora kompenzirati ili će uzrokovati pad profitabilnosti. Ako agencija troši više radnih sati nego što naplaćuje, to nije održivo i znači da ćete ostati bez kvalitetnog partnera ili imati sve lošije komunikacijske rezultate.

5. osnovnih načina plaćanja PR usluga

1. Mjesečni paušal. Dogovaranje mjesečnog paušala obično je povoljna varijanta i za klijenta i za agenciju. Klijent dobiva povoljniju cijenu jer ugovara cijeli paket usluga, a agencija dobiva stabilnost novčanog toka. Važno je da se strane unaprijed dogovore što paket obuhvaća: npr. određenu količinu usluga/aktivnosti unutar mjesec dana, određenu količinu radnih sati pojedinih stručnjaka, određenu količinu rezultata koji se moraju postići.
2. Naplata po satu. Agencije imaju definiranu vrijednost radnog sata za svakog stručnjaka, a isto tako znaju (u većini slučajeva) predvidjeti koliko radnih sati nekog stručnjaka je potrebno za izvođenje određenog projekta. Naplata po satu je obično skuplja nego mjesečni paušal, ali omogućuje jednostavno povećanje ili smanjenje agencijskog angažmana. Cjenici obično imaju i posebnu stavku za krizno komuniciranje, koja je 50 ili 100% skuplja od redovne cijene. Ako se pitate zašto, odgovor je jednostavan - ako želite angažirati vrhunske stručnjake u slučaju krize, to znači da oni moraju odmah i žurno posvetiti potpunu pozornost vašem problemu, a kao što smo konstatirali - vrijeme je novac. J
3. Naplata po aktivnostima. Agencija prema svojem cjeniku izdaje ponudu za određenu aktivnost, koja se naplaćuje nakon realizacije. Aktivnosti mogu biti jednostavne poput pisanja i distribucije priopćenja za javnost ili složene poput organizacije poslovne konferencije.
4. Naplata po uspješnosti. Kod PR projekata definiraju se očekivani KPI-jevi, paušalna cijena za ostvarenih 100% rezultata te bonus i malus. Ako agencija ostvari slabiji rezultat, dobiva manje novaca, a ako pak premaši rezultat - dobiva više. Ovakav model moguće je ugovoriti samo s klijentima koji imaju uhodane i izrazito precizne načine evaluacije PR kampanja i znaju realno postaviti očekivanja. Nije moguće naknadno aktivirati ovu opciju - ako ste dogovorili paušal, onda u pravilu ne možete tražiti povrat novca u slučaju podbačaja rezultata. U protivnom, agencija bi imala pravo vama zaračunati veći iznos za svaki mjesec u kojem je nadmašila rezultate.
5. Agencijska provizija ili postotak. PR agencije u pravilu ne ugovaraju plaćanje svojih usluga kao proviziju već se provizija naplaćuje samo na usluge trećih strana. Primjer: PR agencija vam organizira neki događaj. PR aktivnosti koje prate taj događaj naplatit će vam kroz jedan od gore navedenih modela, organizaciju događaja kao posebnu stavku, a proviziju će naplatiti za usluge dobavljača što u pravilu nije nikakva zarada (postoci su obično od 3 do 7 posto) već pokriva troškove bankovnih transakcija, knjigovodstvene troškove i kamatu. Ako želite izbjeći proviziju, možete odabrati da sami izravno plaćate poddobavljače - time ćete imati potpunu kontrolu troškova, a agencija će imati manji pritisak na novčani tok.

* O autoru: Krešimir Dominić, direktor planiranja i razvoja Abrakadabra integrirane komunikacije