Prva nacionalna konferencija Nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS), pokazala je kako suradnja između privatnog i javnog sektora te razmjena znanja s europskim partnerima mogu značajno doprinijeti jačanju kibernetičke otpornosti Hrvatske.
Ovaj događaj postavio je temelje za izgradnju sigurnije digitalne budućnosti, usmjerene prema jačanju industrijske otpornosti i zaštiti digitalne infrastrukture.
Konferencija održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu je posebno istaknula važnost kontinuiranog ulaganja u zaštitu digitalne infrastrukture kao ključnog elementa sigurnosti i razvoja.
"Zaista smo zadovoljni uspješnim završetkom ove konferencije koja je okupila 300 stručnjaka iz zemlje i inozemstva. Tijekom dva dana trajanja, kroz bogat program predavanja, panel rasprava i radionica, sudionici su dobili dragocjene uvide u najnovije trendove i izazove kibernetičke sigurnosti. Razmjena iskustava s Nacionalnim koordinacijskim centrima iz drugih zemalja te prikaz mogućnosti financiranja iz EU programa, omogućili su nam jasniji put prema jačanju kibernetičke otpornosti Hrvatske, ali i cjelokupne zajednice europskih zemalja", izdvojila je Vlatka Marčan, pomoćnica ravnateljica CARNET-a za NKS te dodala:
"Nacionalni koordinacijski centri surađuju s nacionalnim tijelima u vezi s mogućim doprinosima promicanju i širenju obrazovnih programa, promiču, provode aktivnosti financijske potpore trećim stranama te naposljetku pružaju tehničku pomoć u fazi podnošenja zahtjeva za projekte."
Drugi dan Prve nacionalne konferencije NKS-a bio je usmjeren na praktične izazove s kojima se suočavaju male i srednje tvrtke, startupovi i novi poduzetnici u području kibernetičke sigurnosti. Predstavnici Radne skupine za kibernetičku sigurnost Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavili su ključne aspekte novog zakonodavnog okvira za kibernetičku sigurnost, predavanje Martine Dragičević i Andre Galinovića iz HUP-a, približilo je sudionicima regulatorni okvir i načine njegove implementacije u pojedine sektore i vrste infrastrukture.
Uz detalje o zakonodavnom okviru, bili su prikazani primjeri najbolje prakse i implementiranih mjera koje će obveznicima pomoći u prilagodbi novim zahtjevima. Dr. sc. Dražen Lučić iz HGK, govorio je o smjernicama djelovanja gospodarskih subjekata u podizanju razine kibernetičke sigurnosti te detaljnije objasnio koji su ključni izazovi, ali i potrebe velikih pružatelja usluga u Republici Hrvatskoj, posebice nakon donošenja novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Vodila se i zanimljiva diskusija o strategijama za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti iz perspektive Vlatke Jajetić iz CARNET-a, Marka Gulana iz Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, Zlatana Morića iz Algebre te Brune Pavića iz Končara, a Bernard Gršić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavio je ključne izazove za javi sektor.
Od ostalih stručnjaka pridružili su se i Marija Portner Marinković iz Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e, Krešimir Šipek iz Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Maja Salapić iz Agencije za mobilnost i programe EU, dr. sc. Tomislav Novosel, iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske te dr. sc. Jasmina Obhođaš s Instituta Ruđer Bošković.
Posebnost ove konferencije jest što je 30 sudionika imalo priliku proći i kroz cijeli proces razrade i prijave projektnih prijedloga, a spomenuta radionica uključivala je i informacije o pozivu na dostavu projektnih prijedloga, EU Funding & Tenders Portalu te samoj prijavi, uključujući prijavne obrasce, potrebnu dokumentaciju i proračun.
Pored svih aktivnosti koje se provode u procesu digitalne transformacije u Hrvatskoj, od velike je važnosti suradnja među državama Europske Unije kako bi se osiguralo unaprjeđenje otpornosti na kibernetičke incidente te siguran kibernetički prostor za hrvatske građane.