U mirovinu nakon 36 godina staža, a penzija mora iznositi barem 75 posto plaće

Blagdani su pred vratima, a to u pravilu znači i nešto veće troškove no inače. I dok neki troše kao da sutra ne postoji, jedna skupina ljudi teško si može priuštiti raskošan blagdanski stol.

Kao što vjerojatno pogađate, radi se o umirovljenicima.

S jedne strane često se naglašava imperativ produženja radnog vijeka, dok se s druge strane suočavamo s kompleksnim izazovom niskih mirovina koje postaju neizbježna realnost nakon dugotrajnog profesionalnog angažmana.

Upravo ove dvije teme našle su se u fokusu istraživanja koje je proveo MojPosao, vodeći portala za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika.

Baby Boomeri zagovaraju 38 godina radnog staža

U mirovinu bi se trebalo povući nakon, u prosjeku, 36 godina staža, barem prema stavu naših ispitanika.

Najdulje zadržavanje na tržištu rada zagovaraju Baby Boomeri koji smatraju da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. Na drugom kraju spektra nalaze se pripadnici generacije Y, odnosno milenijalci. Oni vjeruju kako je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan i kako nakon tog vremena treba 'okrenuti list' i otići u mirovinu.

Pomalo iznenađujuće, pripadnici generacije X i Z dijele slične stavove o trajanju radnog staža. Generacija X promovira ideju odlaska u mirovinu nakon 36 godina rada, dok generacija Z zagovara umirovljenje nakon 35 godina staža.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u dobi za umirovljenje, mišljenja su podijeljena, posebno među muškarcima i ženama.

Dok polovica muškaraca (51%) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37%) dijeli isto stajalište.

Mlađe generacije, s posebnim naglaskom na generaciji Z (86%), iznimno podržavaju ideju jednakih dobno-specifičnih granica za muškarce i žene.

Kada je riječ o pitanju trebaju li godine školovanja utjecati na radni staž za mirovinu, ispitanici su podijeljeni.

Oko 44% smatra da školovanje treba biti dio staža, dok se 56% protivi.

Zanimljivo je primijetiti da odgovori variraju prema razini obrazovanja ispitanika. Oni s visokom stručnom spremom, koji su prošli dulje obrazovanje, većinom (60%) podržavaju uključivanje školovanja u radni staž. S druge strane, 56% ispitanika s višom stručnom spremom dijeli isto mišljenje, dok samo trećina (35%) onih sa srednjom stručnom spremom podržava tu ideju.

Odlazak u prijevremenu mirovinu

Kada bi im financijski uvjeti to dopustili, dvije trećine ispitanika izražava sklonost prema prijevremenoj mirovini.

Značajno je primijetiti da veći postotak žena (67%) u usporedbi s muškarcima (54%) te ispitanika s nižom razinom obrazovanja, posebno onih sa srednjom stručnom spremom (66%) i visokom stručnom spremom (57%), iskazuje interes za ovu opciju.

Generacijski gledano, ideja prijevremenog odlaska u mirovinu najinteresantnija je pripadnicima generacija X i Y, gdje bi čak 74% i 70% ispitanika tih generacija razmatralo prijevremenu mirovinu. Nasuprot tome, generacija Z rjeđe promišlja o ovoj opciji što, potpuno razumljivo, sugerira da je za njih trenutna mirovinska perspektiva još uvijek udaljeni horizont.

Rad tijekom mirovine

Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55% ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena. Koncept rada u mirovini privlačan je većini, s izraženim interesom među ispitanicima generacije Z, gdje čak 71% pripadnika ove generacije rad u mirovini smatra poželjnim.

Želju za radom u mirovini dijeli i značajan broj baby boomera (63%), ispitanika generacije X (60%), dok je najmanje popularna među ispitanicima generacije Y (48%).

S obzirom na razinu stručne spreme, rad u mirovini najprihvatljivija je opcija ljudima s višom i visokom stručnom spremom (64%), dok je nešto manje prihvatljiv među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (59%).

Motivacije za rad u mirovini variraju, a većina ljudi (61%) razmatra ovu opciju zbog niskih mirovina i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima (41%). Dio ispitanika prepoznaje rad u mirovini kao sredstvo za socijalnu uključenost (27%) i održavanje osjećaja produktivnosti (21%).

Zanimljivo je vidjeti što ispitanici misle kolika bi morala mirovina iznositi za normalan život u odnosu na koliku mirovinu imaju.

Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54%) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25% do 50% njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30% umirovljenika prima mirovinu između 51% i 75% iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina čini manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11% ispitanika, dok 3% ima mirovinu između 76% i 99% nekadašnjih primanja. Tek 2% umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu njihove prijašnje plaće.

S druge strane, istraživanje je potvrdilo kako bi prema mišljenju većine ispitanih (54%) optimalna mirovina trebala iznositi između 76% i 99% iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe kako bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.

Većina ispitanika (69%) se oslanja ili planira oslanjanje na osnovnu mirovinu.

S obzirom na to da većina ispitanika prima mirovinu koja je manja od one koju smatraju dovoljnom za održavanje normalnog života, 31% njih traži dodatne izvore prihoda. Ovi dodatni izvori, najčešće potaknuti dodatnim radom, dodatnim mirovinskim fondovima i najmom nekretnina, pridonose financijskoj sigurnosti ispitanika.