Svaki zaposlenik vjerojatno zna razliku između produktivnog rada i onoga što novo izvješće softverske tvrtke Slack naziva performativnim radom, odnosno, kad zaposlenik samo izgleda kao da radi, ali zapravo niti radi niti je produktivan.
Podaci u istraživanju pokazuju da radnici u nekim azijskim zemljama kao Indija, Japan i Singapur provode više vremena praveći se kao da su zauzeti i nešto rade od zaposlenika u drugim zemljama koje su uljučene u istraživanje. Ukupno, uključilo se devet zemalja s tri kontinenta i ukupno 18.149 zaposlenih osoba.
Primjerice, dok su Indijci provodili 43 posto vremena u performativnom radu, taj je broj bio 37, odnosno 36 posto u Japanu i Singapuru. Za usporedbu, ispitanici iz Sjedinjenih Američkih Država i oni iz Njemačke rekli su da su se činili zauzeti samo 28 i 29 posto vremena.
Jedan izuzetak u Aziji bila je Južna Koreja, također s niskih 28 posto radnih sati provedenih u "načinu pretvaranja". Kod Europljana, najviše se "prave da rade" Francuzi, s 31 posto. Britanci su pak odmah do njih s 30 posto. No, umjesto da se to gleda kao nešto izuzetno negativno, bitno je pratiti onaj dio s produktivnosti, koji u svim navedenim zemljama, osim Indije, prelazi 60 posto. To je hvalevrijedan podatak.
Južna Koreja i Japan, za koje postoje podaci OECD-a, mogu se naći na suprotnim krajevima spektra produktivnosti. Južnokorejska produktivnost, mjerena u BDP-u po radnom satu, porasla je za više od 28 posto, što je jedan od najboljih rezultata među ispitanim zemljama.
U međuvremenu je povećanje produktivnosti u Japanu bilo puno niže, poraslo je samo 8,7 posto u deset godina. Međutim, SAD su postigle sličan rezultat unatoč niskom relativnom udjelu izvedbenog rada. To pokazuje da još nekoliko čimbenika, primjerice, koliko je neko gospodarstvo zrelo, utječe na povećanje produktivnosti.
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.
