Korištenje umjetne inteligencija za obavljanje zadataka, kao što se trenutno naveliko čini s ChatGPT-om i sličnim alatima, iznimno je popularno i potpuno zanemaruje jednu stvar - kome pripada kod?
Dakle, ako programer iskoristi ChatGPT za pisanje koda, pripada li on programeru, kompaniji za koju eventualno radi ili OpenAI-ju?
Tako nešto počelo je mučiti sve uključene u proces, ali Američki ured za autorska prava (The U.S. Copyright Office) otklonio je podosta nedoumica upravo ove godine na slučaju grafički romana sa slikama koje je generirao AI softver Midjourney.
"On predstavlja djelo podložno autorskim pravima jer je djelo u cjelini sadržavalo značajne doprinose ljudskog autora, kao što je tekst i izgled koji je napisao čovjek. Međutim, same izolirane slike ne podliježu autorskim pravima", stoji u odluci.
Kad bi se ova presuda primijenila na softver, cjelokupna bi aplikacija bila zaštićena autorskim pravima, ali rutine koje generira AI ne bi bile predmet autorskih prava. Između ostalog, ovo zahtijeva od programera da označe koji kod je generirao AI kako bi mogli zaštititi autorskim pravima ostatak rada. I tako nešto potrebno je sve češće naglašavati.
Naravno, ovo je samo djelić potencijalnih pravnih problema jer AI često ponavlja kod koji generira, što znači da može kršiti autorska prava. A s obzirom da se AI modeli integriraju od strane najvećih kompanija i rade s milijunima korisnika, kao i milijardama linija koda... jasno da uskoro možemo svjedočiti pravnim bitkama.
Sve ovo samo je još jedna u nizu potvrda da prvo treba postaviti temelje, a onda se prepustiti tehnološkom napretku "punim plućima". Jer, kad se događa obrnuta situacija, kao trenutno, sve se mora riješiti "u hodu", što stvara probleme u raznim smjerovima. Pritom se gube novac, vrijeme, a samim time i mogućnost daljnjeg razvoja.