NOVO ISTRAŽIVANJE

Podatkovni centri mogli bi se koristiti kao generatori i biti ekološki prihvatljiviji

Godišnja bruto količina proizvedene električne energije iz šest vjetroturbina bila je 513,82 MWh.

Podatkovni centri mogli bi se koristiti kao generatori i biti ekološki prihvatljiviji
Depositphotos

Energija koju troše i trebaju AI podatkovni centri postaje sve veća briga za kompanije kao Microsoft ili Oracle, zbog čega istražuju mogućnosti poput korištenja nuklearne energije. Ali, stručnjaci s madridskog Sveučilišta UDIMA i Mision Critica-Data Center u Bogoti pristupili su ovom pitanju energije na drugačiji način.

Umjesto da se fokusiraju na napajanje podatkovnog centra, istražuju kako bi ove ustanove mogle generirati vlastitu električnu energiju iskorištavanjem protoka zraka koji proizvode ventilatori za hlađenje, učinkovito pretvarajući otpadni vjetar u izvor obnovljive energije.

Konkretnije, HVAC sustavi, uobičajeni u podatkovnim centrima, izbacuju topao zrak na otvoreno, stvarajući dosljedan, neiskorišten izvor vjetra koji se može pretvoriti u električnu energiju. U studiji slučaja jednog podatkovnog centra u Kolumbiji, istraživači su koristili Tesup V7 vjetroturbine s vertikalnom osi za hvatanje ovog umjetno stvorenog otpadnog vjetra. Turbine, postavljene na vrh hladnjaka, odabrane su zbog minimaliziranja veličine i težine, uz maksimalno povećanje proizvodnje električne energije.

Godišnja bruto količina proizvedene električne energije iz šest vjetroturbina bila je 513,82 MWh od umjetnog protoka zraka, premašujući potrošnju energije ventilatora u postrojenju te pružajući višak od 131,2 MWh. Autori sugeriraju da se ova reciklirana energija može koristiti za druge električne potrebe unutar podatkovnog centra ili ubrizgati u elektroenergetsku mrežu.

Studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, ističe i ekonomske te ekološke prednosti. Jer, uloženo se isplati već u trećoj godini, s impresivnom stopom povrata od 50,69 posto. S ekološke strane, sustav smanjuje emisije CO2 za otprilike 300 metričkih tona godišnje.

Autori navode da ovaj pristup ne samo da nudi održivo energetsko rješenje već i usklađuje s nekoliko ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, promičući čistu energiju i klimatske akcije. Potencijal za primjenu ove metode u drugim industrijama sa sličnim protokom zraka mogao bi značajno utjecati na globalnu potrošnju energije.