Javni prijevoz i bicikli najpopularnije su alternative automobilima u srednjoj Europi

Prometne navike pojedinaca vrlo su važne u životu u gradu, kao i iz perspektive održivosti. Kako bi se mapirale navike vezane uz mobilnost, provedeno je istraživanje na tisuću ispitanika iz deset srednjoeuropskih zemalja o načinima prijevoza koje su ispitanici koristili netom prije provedenog istraživanja.

Ispitanici su odgovarali i na pitanje posjeduje li njihovo kućanstvo barem jedan automobil. Istraživanje je proveo CEPER tijekom travnja i lipnja 2023. u deset zemalja srednjoeuropske regije - Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Pritom, uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.

U svim ispitanim zemljama u proteklom tjednu je više od 50 posto ispitanika koristilo automobil. Dvije zemlje imale su tjedne stope korištenja automobila iznad 80 posto (Hrvatska i Slovenija), tri između 70 i 80 posto (Austrija, Češka i Poljska), dok je u preostalih pet zemalja između 50 i 70 posto ispitanika izjavilo da su koristili automobil u proteklom tjednu.

Najmanji postotak ispitanika koji su koristili automobil (53 posto) je u Srbiji, a najveći u Sloveniji (91 posto). Dok su neki od ovih ispitanika u prethodnom tjednu koristili različite oblike prijevoza, u svakoj anketiranoj zemlji je više od 30 posto ispitanika koristilo isključivo automobile za putovanje.

U Hrvatskoj i Sloveniji 55 i 56 posto ispitanika koristilo je samo automobil. U Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj između 40 do 50 posto ispitanika koristilo je isključivo automobil za putovanje, dok je u preostalih pet zemalja između 30 i 40 posto ispitanika koristilo isključivo automobil.

Dok je u svakoj ispitanoj zemlji barem polovica ispitanika u proteklom tjednu koristila automobile, najviše oko polovica ispitanika je u istom razdoblju koristila javni prijevoz (uključujući gradski prijevoz, međugradske autobuse i vlakove). Između 40 i 55 posto ispitanika iz četiri zemlje (Austrije, Češke, Mađarske i Srbije) koristilo je javni prijevoz u proteklom tjednu, dok isto vrijedi za samo između 30 i 40 posto ispitanika iz Bugarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke.

U Hrvatskoj i Sloveniji je samo između 20 i 30 posto ispitanika koristilo javni prijevoz u proteklom tjednu. U Češkoj je 52 posto ispitanika (najviša stopa), dok je u Hrvatskoj samo 24 posto ispitanika (najniža stopa) koristilo javni prijevoz u proteklom tjednu. U svakoj zemlji je manje od 25 posto ispitanika koristilo isključivo javni prijevoz za putovanje u navedenom razdoblju.

U Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji je ne manje od 20 posto, ali ne više od 25 posto ljudi, koristilo isključivo javni prijevoz. U Austriji, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj između 10 i 15 posto ispitanika je putovalo isključivo javnim prijevozom.

I u Hrvatskoj, i u Sloveniji manje od 10 posto ispitanika je reklo da u proteklom tjednu nije koristilo nijedan drugi način prijevoza osim javnog prijevoza.

Nakon automobila i javnog prijevoza, istraživanje koje je provedeno tijekom proljeća (rano ljeto u Mađarskoj), kada vrijeme već dopušta tjelesnu aktivnost na otvorenom, pokazalo je da su bicikli preferirano vozilo. U Mađarskoj 25 posto, a u Poljskoj i Sloveniji 23 posto ispitanika izjavilo je kako su prethodni tjedan vozili bicikl. Izuzev Mađarske, gdje je u proteklom tjednu osam posto ispitanika koristilo isključivo bicikl za putovanje, ispitanici niti iz jedne od ostalih ispitanih zemalja nisu koristili bicikl za putovanje na posao u omjeru većem od četiri posto.

Dominacija automobila kao najpoželjnijeg načina prijevoza može se djelomično objasniti činjenicom da većina kućanstava u svih 10 ispitanih zemalja posjeduje barem jedan automobil. Rumunjska je imala najnižu stopu posjedovanja automobila među ispitanim zemljama s 57 posto kućanstava koja posjeduju barem jedan automobil. Sloveniju karakterizira najveći udio posjedovanja automobila, u toj južnoslavenskoj državi 95 posto kućanstava imalo je barem jedan automobil.