Hrvatski građani sve više vremena koriste digitalne uređaje, a najviše pametne telefone i mobilne uređaje općenito. I to prosječno oko četiri sata na dan.
Takve navike generiraju i neke druge pa njih 82 posto želi plaćati račune uz pomoć mobitela, pokazuje istraživanje MasterIndex o čemu su izvijestili iz Mastercarda u Hrvatskoj.
To online istraživanje provedeno je u listopadu 2023. na uzorku od 1018 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina, od kojih je 92 posto reklo da im je važno da trgovci nude razne metode plaćanja, ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute.
Najpopularniji način plaćanja su kartice kojima plaća 85 posto anketiranih i to najviše mlađi, visokoobrazovani i s višim prihodima. Slijede gotovinsko plaćanje koje voli njih 67 posto, te plaćanje putem mobilnih aplikacija njih 54 posto, dok je trećina ispitanika spomenula i digitalni novčanik, a opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute su manje zastupljeni.
Osim mobitela, građani bi više željeli koristiti za plaćanje i pametne satove, osobnu iskaznicu i biometriju. Istraživanje je pokazalo da je gotovo polovica građana zadovoljna širenjem digitalnih usluga, koje osim na pametnim mobitelima koriste i na prijenosnim ili stolnim računalima, na kojima prosječno dnevno provode 3,7 sati. Također, dva sata dnevno u prosjeku gledaju pametne televizore, a tridesetak minuta tablete.
Gledajući po spolu i dobi, žene te mladi do 29 godina najviše dnevno koriste mobitele - 4,5, odnosno 5,2 sati.
Direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž naglašava da se Hrvatska istaknula kao predvodnik u digitalnim plaćanjima prema Mastercardovom Indeksu digitalnih plaćanja za 2021. i 2022.
"Hrvatska je postigla visokih 64 bodova na skali do 100, nadmašujući druge zemlje u regiji. Zabilježili smo i snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30 posto) tako i po vrijednosti (48 posto) u protekle tri godine, uz smanjenje korištenja gotovine", istaknula Kariž.
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.
