Otvarajući konferenciju medijske kuće Motus media "Eurotransformacija: Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe" potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je da su povezane dvije važne razvojne teme za Hrvatsku – promet i logistika te razvoj ICT sektora.
"Hrvatska je pokazala da može pripremiti i provesti velike infrastrukturne projekte uz pomoć EU fondova. Smatram da je u Hrvatskoj autocestovna i cestovna infrastruktura zadnjih 20 godina dobro i uspješno odrađena, a nastavlja se szavršavanjem autoceste prema Sisku, što se očekuje 2024., te radovima na tunelu Učka kako bi se 2025. Istarski ipsilon priključio na mrežu hrvatskih autocesta. Krajem 2024. i početkom 2025. na svim autocestama u Hrvatskoj planiramo uvesti beskontaktnu naplatu cestarine, za što je natječaj u tijeku“, poručio je potpredsjednik Vlade Oleg Butković koji očekuje rekordni promet na cestama ove godine.
Istaknuo je i da su na redu ulaganja u željeznice. : "Krenuli smo prema Rijeci, nabavljaju se novi vlakovi, a koristiti ćemo se EU sredstvima. Ovo je naš najveći izazov. Pripremamo ići u realizaciju velikog kredita, pa će Hrvatska u idućih deset godina postati jedno veliko gradilište u željezničkoj infrastrukturi“, rekao je Butković.
Najavio je i velika ulaganja u ICT sektoru te istaknuo da je u programu NPOO izdvojeno 175 milijuna eura za razvoj širokopojasne mreže s naglaskom na ruralna područja.
O važnosti jačeg priključivanja hrvatskih prometnica europskim prometnicama i transeuropskoj prometnoj mreži, o čijoj se reviziji uredbe dosta raspravlja i u Europskoj komisiji i Parlamentu, na konferenciji je govorio eurozastupnik Tomislav Sokol: „U novoj je perspektivi EU-a za promet i povezivanje osigurano 25 milijardi eura, od kojih se 11,9 milijardi eura odnosi na kohezijske zemlje kojima pripada i Hrvatska. Hrvatske državne ceste su među najboljima su u Europi i Hrvatska ima idealne uvjete da bude ICT i transportno čvorište Europe, s obzirom na razvoj prometne infrastrukture te informatizaciju i telekomunikaciju brzim 5G mobilnim i optičkim mrežama“, rekao je Sokol.
U prvoj panel raspravi vodeći ljudi infrastrukturnih tvrtki i sektora transporta govorili su o potencijalu razvoja transportnog i logističkog sektora u Hrvatskoj.
„S obzirom na stanje infrastrukture, smatram da je 4.4 milijarde eura dovoljno tek da se željeznice dovede u red. Mi smo privatna tvrtka, a trenutno imamo najmoderniji vozni park u Europi, no taj vozni park ne može doći do izražaja zbog lošeg stanja u infrastrukturi. Zato nekad ne možemo prevesti robu na vrijeme i odraditi isporuku. Što se tiče luka, tu smo u velikom iskoraku. Svjesni smo stanja na tržištu i zato smo se odlučili za najmoderniju opremu i odlučili smo modernizirati terminal u Rijeci i učiniti ga najmodernijim novim terminalom u Europi, gdje se koristi oprema bez emisija CO2, a koristi se centralizirani sustav. Bit će gotov do 2025. godine“, najavio je Petar Glavaš, član Uprave kompanije Enna transport otkrivši da su sklopili ugovor s jednim od najvećim brodara na svijetu.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić najavio je proces modernizacije upravljanja cestama i nove cestovne pravce: “Nakon ulaska u Schengen jedina barijera koja nam je ostala su naplatne kućice, a kada dođe sezona to će biti posebni problem. Javne prometne tvrtke poput Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta dosta su napredovale u procesu primjene novih ICT tehnologija i digitalizaciji. Ukazala se potreba za pristupnom točkom koja pruža sve moguće informacije korisnicima koji planiraju svoje putovanje, ali i upravitelja pojedinih infrastruktura. Mi kroz tu bazu podataka možemo ponuditi sve informacije koje se tiču prometa - sve od putovanja do najma bicikla, da može iskoristiti informacije na način da planira putovanje onako kako želi”, rekao je Škorić istaknuvši da je pred njima povezivanje sa zemljama u okruženju, naročito izgradnja posljednjih pet kilometara na Vc koridoru, koju je najavio za početak ove godine.
Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike u HGK Petar Šimić, vlasnik tvrtke Primacošped rekao je da postoji šira slika međunarodnog transporta i logistike. “Vozač kamiona do sada je morao pokazivati dokumente pri prelasku granice. To možda i nije značajno vrijeme na tako dugačkoj dionici, ali ako se bavite logistikom, onda znate da je ovo ogromna prilika za sektor skladišne logistike. Moje kolege koji se time bave sada mogu konkurirati na širem području. Budući da smo mi mala zemlja i granice su nam blizu, ta skladišta mogu poslužiti kao distributivni hubovi za cijelu Europu“, rekao je Šimić.
ICT stručnjaci su govorili su o razvoju umjetne inteligencije, virtualne realnosti te o digitalnoj transformaciji javne uprave i privatnog gospodarstva, kao i o potencijalima koje nudi 5G mreža, u kontekstu činjenice da Hrvatska ima jednu od najraširenijih 5G mreža Europe.
Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta u uvodnom izlaganju objasnio je kako ICT sektor u Hrvatskoj doživljava snažan rast te da je samo u posljednje četiri godine u infrastrukturu uloženo preko 500 milijuna eura pri čemu se ulaganja povećavaju svake godine. Od 2020. kada nismo imali 5G mrežu do danas 5G mrežom je pokriveno 82,9 posto teritorija u urbanim sredinama i 73 posto ruralnih sredina.
“ Vlada RH usvojila je strategiju s četiri stupa. To su razvijeno i digitalno gospodarstvo, digitalna javna uprava, razvijene, dostupne i korištene mreže niskih kapaciteta te razvijene digitalne kompetencije. U tome želimo biti u top pet država u EU. Postoje ogromne razlike između ruralnog i urbanog dijela. Ljudi na nekim područjima nemaju pristup određenim uslugama, no ukupna pokrivenost raste i u tim područjima. Nikako da se pokrene ulaganje još 106 milijuna eura za ruralna područja, ali nadam se da ćemo to uskoro riješiti ”, istaknuo je Gosta. Govoreći o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji Gosta je naglasio da se ne treba bojati ni ustručavati novih znanja ni usluga.
Član Uprave i glavni komercijalni direktor tvrtke Telemach Hrvatska Mislav Galler rekao je da su uočeni brojni pozitivni trendovi u području telekoma.
“U Telemachu smo investirali puno kako bismo postali konvergentni. Naravno da smo bili u fokusu velikih igrača i uložili smo više od 200 milijuna eura u fiksnu i mobilnu mrežu. Cilj nam je bio da budemo spremni i otporni na infrastrukturu kako bismo mogli parirati konkurenciji. Korisnik je sve zahtjevniji i vrlo je dobro informiran. Važno je razumjeti da mi uvijek stremimo tome da korisnik s nama nema nikakvu komunikaciju. Mi želimo osigurati sustav u kojem sve radi, a korisnik uvijek ima mogućnost uspostave komunikacije ako nešto pođe po krivu. Osim komercijalne komponente, važno je da korisnici nemaju strah od korištenja novih tehnologija“ istaknuo je Galler koji se raduje razvoju novih rješenja i usluga koje telekomi osiguravaju svojim enormnim ulaganjima u infrastrukturu koja je preduvjet razvoja IoT-a, povezanog svijeta i umjetne inteligencije.
Predsjednica udruge CRO START-up i poduzetnica u AI industriji Hajdi Ćenan istaknula je potencijal hrvatske start-up scene koja je iznjedrila dva jednoroga: Infobip i Rimac te je uspjeh te dvije tvrtke istaknula kao ključni trenutak jačeg razvoja scene.
“Momentum koji se događa postao je vidljiv u javnosti kada je Infobip postao naš prvi jednorog. Drugi je Rimac automobili, a očekujemo da će se uskoro pojaviti i novi. Strah od toga da umjetna inteligencija mnogima oduzme posao djelomično je neutemeljen. Kao i svaka tehnologija, to može otežati ili poboljšati živote ljudi. Događaju se promjene u radnim mjestima, ali to je tako bilo u svakoj industrijskoj revoluciji. To pitanje je postojalo i prije, ali sada je postalo relevantno jer je AI postalo nešto s čime mnogi mogu biti povezani. Prije smo mislili da ćemo imati samovozeće automobile nego da ćemo imati tehnologiju koja će moći ovladati jezikom na tako kvalitetan način”, rekla je Hajdi Ćenan.