Norveška državna tvrtka Statkraft, najveći europski proizvođač obnovljive energije, provela je istraživanje među više od 18 tisuća ispitanika u devet zemalja – uključujući i Hrvatsku gdje su istraživanjem bila obuhvaćena 2003 ispitanika – o tome kakav je odnos građana prema obnovljivim izvorima energije.
Suočeni s problematikom opskrbe energijom i rastućih cijena, ispitanici u Hrvatskoj u velikoj su većini (75%) rekli da značajno širenje proizvodnih kapaciteta u području obnovljivih izvora energije mora postati prioritet. Građani Hrvatske pretežito se slažu s pozitivno intoniranim izjavama vezanim uz obnovljive izvore energije – asociraju je s čistoćom (39%), rješenjem problema klimatskih promjena (37%), sigurnim izvorom energije (35%) i dobrim ulaganjem u budućnost zajednice (24%). Ispitanici su mogli birati više izjava s kojima se slažu.
Ukupno gledano, većina hrvatskih građana ne bi imala ništa protiv izgradnje vjetroelektrane u svojoj blizini: 52% njih podržalo bi projekt i na njega bi gledali pozitivno, dok sljedećih 33% ispitanih nema niti pozitivno niti negativno mišljenje o tome kako bi reagirali na prijedlog izgradnje vjetroelektrane u krugu od pet kilometara od svojeg prebivališta. U konačnici se tako može zaključiti kako je 85% ispitanih načelno suglasno s izgradnjom vjetroelektrana na svojem području. U drugim zemljama ovaj se ukupni postotak također kreće između 80 (Francuska, Španjolska) i 92 posto (Italija).
Podrška izgradnji solarnih elektrana na nešto je višoj razini: 63% hrvatskih građana podržalo bi izgradnju solarne elektrane u krugu od pet kilometara od svoje kuće ili stana, što je ujedno i najviši postotak direktne podrške solarnim elektranama u svim zemljama uključenim u istraživanje. Sljedećih 27% građana nije imalo niti pozitivno niti negativno mišljenje, što u konačnici čini ukupni postotak od 90% građana koji bi bili suglasni s projektom izgradnje solarne elektrane.
Ovaj je podatak, ponovno, u granicama rezultata u drugim zemljama koji se u slučaju podrške solarnim elektranama kreće između 81 (Francuska, Španjolska) i 91 posto (Irska).
“Pozitivan stav građana Hrvatske prema elektranama koje proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana, uključujući najveći postotak direktno pozitivnih reakcija na solarnu energiju, sjajna je vijest i dobro je vidjeti da postoji tako visoka razina podrške za ove održive i obnovljive tehnologije. Hrvatska je već jako dobro iskoristila svoje resurse na području energije vode, no potencijal vjetra i sunca – gdje je jedna od najbolje pozicioniranih zemalja – tek treba značajnije početi koristiti. Ohrabrujuće je da građani u Hrvatskoj prepoznaju da solarne i vjetroelektrane donose prednosti njihovoj zajednici na više razina, ne samo u pogledu proizvodnje električne energije", ističe Arnaud Bellanger, menadžer Statkrafta za Hrvatsku.
Kada ih se upita za direktne prednosti izgradnje vjetroelektrana ili solarnih elektrana za zajednicu koje najviše priželjkuju, građani u Hrvatskoj ponajviše su isticali povoljniji lokalni izvor energije (43% ispitanih), mogućnosti stjecanja novih vještina i zapošljavanja (34%), dodatne napore u očuvanju okoliša i divljih životinja (27%), dodatne usluge i prilike za lokalno gospodarstvo (31%) i edukacijske resurse za lokalne škole (23%); pritom su mogli odabrati više odgovora za prednosti koje bi željeli vidjeti u svojoj zajednici prilikom provedbe projekta izgradnje solarne elektrane ili vjetroelektrane.
Za razliku od tehnologija proizvodnje energije iz energije vjetra i sunca, hrvatski građani imaju najslabije definirano mišljenje o tehnologiji zelenog vodika – 33% ispitanih nema formirano mišljenje o zelenom vodiku dok se u ostalim slučajevima pretežito slažu s pozitivnim izjavama vezanim uz ovu tehnologiju, no i dalje u nešto manjoj mjeri nego u slučaju energije vjetra i sunca. Oko polovice građana (49%) kaže kako je “upoznato” s tom tehnologijom, ali samo ih 10 posto smatra kako su vrlo dobro upoznati s njome.