Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je prijedlog Biljane Borzan o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa. Cilj uredbe je povećati transparentnost tržišta dostave u EU te pojeftiniticijene dostave za krajnje korisnike.
Online kupovina je sektor koji raste, na godišnjoj razini vrijedi oko 400 milijardi eura. Prema istraživanjima Europske komisije, povećanje on-line trgovine s trenutačnih 5 posto na 15 posto bi značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto. Uredbom o prekograničnoj dostavi žele se otkloniti prepreke za daljnji razvoj online trgovine.
„Svaki dan u EU se dostavi oko 11 milijuna paketa što je oko četiri milijarde paketa godišnje. Tržište čini 1 posto BDP-a EU. Međutim, tržište dostave je neregulirano što dovodi do netransparentnosti cijena, a neke poštanske operatere i grupe potrošača stavlja u izrazito nepovoljnu poziciju“, rekla je Borzan.
Proces pregovaranja Uredbe bio je izrazito težak, a puno zastupnika je bilo pod pritiskom velikih poštanskih operatera iz svojih država. Ipak, zastupnica Borzan uspjela je izboriti da se cijene koje su neprimjereno visoke prijavljuju Europskoj komisiji, kako i uvjeti po kojima se dogovara suradnja između poštanskih operatera. Naime, nerijetko se događa da veliki igrači manjima postavljaju ucjenjivačke uvjete ugovora.
„Cijena dostave u jednom smjeru nerijetko je nekoliko puta skuplja nego za istu udaljenost u obrnutom smjeru. Uz to, prekogranična dostava u manje država članice je u pravilu bar dvostruko viša nego u veće. Više od 30 posto hrvatskih građana kupuje online, i to više nego jednom mjesečno. Hrvatski građani koji kupuju preko interneta nisu ravnopravni s drugim kupcima u EU. Imamo razlike u cijeni dostave, ili situacije kada uopće nema dostave u Hrvatsku“, izjavila je Borzan.
Učinci Uredbe će se evaluirati svake tri godine, kako bi u slučaju izostanka smanjenja cijena dostave bile poduzete dodatne mjere.
Tijekom dosad najvećeg natjecanja inovativnih projekata u Hrvatskoj, organiziranog tijekom pet dana u tri hrvatska grada (Zagreb, Osijek i Zadar), svoje su inovativne projekte u fazi TRL 5-8 predstavila ukupno 172 natjecatelja, među kojima je i 12 startupa.
Hrvatski startup ekosustav bilježi napredak u brojnim segmentima, no scena poslovnih anđela ostaje iznimka. Dok se broj VC fondova kontinuirano povećava, aktivnih poslovnih anđela prepoznatljivih startupima ima sve manje. Iako stručnjaci tvrde da poslovni anđeli nisu nestali, danas su znatno manje transparentni i teže prepoznatljivi nego prije pet ili deset godina.
Za poduzeća ThinQ Business API podržava partnere koji upravljaju uredskim ili stambenim zgradama u integraciji i upravljanju različitim LG proizvodima.
