Elon Musk dugo je bio najbogatiji čovjek svijeta, ali nedavno ga je premašio osnivač LVMH-a Bernard Arnault. No, idejni tvorac Tesle, kompanije SpaceX i vlasnik platforme X, vrijedi 198,9 milijardi američkih dolara, što je još uvijek nestvarna brojka.
Ipak, u odnosu na prošlu godinu, osjetno je siromašniji jer na vrhuncu je njegovo bogatstvo dosezalo 229 milijardi dolara. Naravno, nema straha za njega, u poziciji je gdje ga ništa ne može skloniti s tračnica. Čak i kad Tesli ide nešto lošije, otpustit će 14.000 zaposlenih ili deset posto svih u kompaniji, pa na taj način doći do potrebnih ušteda i stabilnosti.
Također, Tesla nije jedina kompanija u kojoj ima poveći udio vlasništva. Dapače, u njoj ima najmanje, "samo" 20,5 posto. U Starlinku ima 54 posto, SpaceX-u 42 posto, X-u 74 posto, u The Boring Company više od 90 posto, u xAI 25 posto i u Neuralinku je većinski vlasnik s više od 50 posto udjela.
Kad se to sve zbroji, odnosno, kad se ti postoci "upare" s profitom svih kompanija u kojima ima udio, dolazi se do brojke od 3,62 milijarde dolara. Toliko je Musk zaradio prošle godine samo temeljem udjela koji ima u spomenutim kompanijama.
To znači da u sekundi zaradi 114,8 dolara, u minuti 6887 dolara, u satu 413.220 dolara, u danu 9,91 milijuna dolara, a tjedno 69,42 miljuna dolara. Brojke su to koje mnogi od nas ne bi dosegnuli ni za nekoliko života, no njemu su svakodnevica...
Ujedno, iako je ukupno bogatiji od osnivača Amazona Jeffa Bezosa, temeljem ostvarene zarade u prošloj godini, oko osam puta je lošiji od njega. Uz to, za Bezosa se ne zna koliko zaradi od The Washington Posta i Blue Origina pa je tih 31,06 milijardi dolara ostvarenih u prošloj godini svakako nešto više. Kako god, po dostupnim podacima, Bezos u sekundi zaradi oko 985 dolara, a u danu 85,1 milijun dolara!
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.
