Carinski rat ima veliki utjecaj

Globalna tržišta kapitala danas se nalaze na raskrižju brojnih izazova i prilika. Na američkim, europskim i azijskim burzama promjene se bilježe uslijed geopolitičkih tenzija, promjena u monetarnoj politici i brzog tehnološkog napretka. Investitori sve više obraćaju pažnju na makroekonomske pokazatelje, dok nesigurnost oko trgovinskih politika, posebno onih vezanih uz carine i trgovinske ratove, potiče volatilnost na tržištima. Ovaj rad pruža pregled današnjeg stanja na burzama, analizira glavne trendove i nudi uvid u promjene koje bi mogle oblikovati investicijsko okruženje tijekom narednog razdoblja. Jučerašnji dan u SAD-u je na burzama iznenađujuće završio u „zelenom“.

Jedan od ključnih čimbenika koji utječu na sve regije jest trgovinska politika SAD-a, osobito najave novih carina koje je iznio predsjednik Donald Trump. Na američkim burzama primijećen je oštar pad indeksa kao reakcija na najnovije trgovinske mjere koje mogu dodatno opteretiti globalne lance opskrbe. S obzirom na to da su SAD najveće svjetsko gospodarstvo, takve odluke imaju širok utjecaj na tržišta diljem svijeta. Prema informacijama iz medijskih izvora, najavljene drastične carine dovele su do pada indeksa S&P 500 i drugih ključnih mjernih instrumenata, što ulagače potiče na povećanje defenzivnih strategija i osiguravanje portfelja.

Istovremeno, Kina, kao drugi najveći svjetski gospodarski igrač, brzo reagira na američke poteze uvođenjem recipročnih carina. Ova eskalacija trgovinskog rata dodatno povećava nesigurnost na globalnim tržištima, što se očituje u velikim oscilacijama cijena dionica, pa čak i u rastu volatilnosti mjerenoj indeksom straha (VIX). Takva situacija potiče ulagače diljem svijeta da preispitaju svoje strategije ulaganja, smanjujući izloženost rizičnijim sektorima i tražeći sigurnija utočišta poput obveznica i zlata.

Na europskim burzama promjene su se pokazale prilično mješovito. S jedne strane, negativne vijesti o trgovinskim napetostima i mogućim dodatnim američkim carinama utjecale su na pad indeksa poput DAX-a i Euro Stoxx 50, što je izazvalo oprez kod ulagača. S druge strane, određeni sektori, osobito obrambeni i tehnološki, zabilježili su rast, zahvaljujući potražnji za sigurnim investicijama u uvjetima globalne nesigurnosti.

Unatoč početnim padovima, europski indeksi pokazuju znakove stabilizacije. Investitori su, na primjer, zabilježili značajan rast u francuskom CAC 40, što je potaknuto poboljšanim poslovnim rezultatima u luksuznom sektoru, unatoč padovima pojedinih velikih konglomerata poput LVMH-a. Europska središnja banka (ECB) također je dodatno stimulirala tržišta smanjenjem kamatnih stopa, što je povećalo likvidnost i potaknulo optimizam među ulagačima. Ova monetarna politika, u kombinaciji s relativno stabilnim makroekonomskim pokazateljima, omogućuje europskim burzama da se oporave nakon nedavnih turbulencija.

Na tržištima kapitala, trendovi pokazuju da se ulagači sve više okreću sektorima s dugoročnim rastom, poput tehnologije, obrane i obnovljivih izvora energije. U uvjetima globalnih trgovinskih tenzija, ulagači traže portfelje koji će biti otporniji na vanjske šokove, a investicijske prilike u ovim sektorima prepoznate su kao jedan od glavnih motora rasta.

Azijska tržišta, osobito u Kini, Japanu i Južnoj Koreji, osjetila su posljedice globalnih trgovinskih napetosti, ali pokazuju različite reakcije. Dok su kineske burze zabilježile znatne padove zbog straha od dodatnih američkih carina, neke od njih počele su se oporavljati kasnije tijekom trgovanja. Prema izvješćima, nakon inicijalnog pada, kineski indeksi su se uspješno probili natrag u pozitivno područje, što ukazuje na sposobnost tržišta da se adaptira unatoč pritiscima.

U Japanu, zbog državnih praznika, tržište nije radilo u punom kapacitetu, no investitori su i dalje pratili kretanje tečaja jena, koji pokazuje snažne fluktuacije. Jak dolar u odnosu na jen potiče ulagače da pažljivo prate monetarne politike Japana, jer očekivano povećanje kamatnih stopa može imati dugoročne posljedice na cijene dionica i opću likvidnost tržišta. U Južnoj Koreji, burzovni indeksi pokazuju mješovitu sliku – iako su neka tržišta porasla, nesigurnost uzrokovana globalnim trgovinskim ratom utječe na opću dinamiku.

Osim toga, ulagači u Aziji sve više se oslanjaju na regionalne indekse poput MSCI azijsko-pacifičkog indeksa koji integrira kretanja tržišta iz više zemalja. Ova diversifikacija omogućava ulagačima da smanje rizik povezan s pojedinačnim državama te se usredotoče na sektor tehnoloških inovacija, koji i dalje privlači značajna ulaganja, osobito u području umjetne inteligencije i digitalne transformacije.