Bankarska kriza s utjecajem na cijeli svijet

Kako je propast Silicon Valley Banke (SVB) utjecala na hrvatski IT sektor moglo se čuti na 55. CISEx Friday, meetup u organizaciji Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera koji je održan u Algebra Spark Event Spaces.

Naime, nedavno je objavljeno da će Silicon Valley banka prestati pružati usluge u Europi, uključujući Hrvatsku. Ova vijest izazvala je veliku zabrinutost u IT sektoru, budući da je SVB bila jedna od ključnih igrača u pružanju financijskih usluga za startupe i tehnološke tvrtke diljem svijeta, pa tako i pojedinim hrvatskim tvrtkama.

Meetup je započeo predavanjem Marka Rakara (Mrak services) i Hrvoja Stojića (HUP) koji se nastavio panel raspravom na kojoj su im se pridružili Tomislav Nikočević (SQ Capital) i Marko Bosiljkov (Martian&Machine).

Od ovih stručnjaka iz industrije čuli smo što ova vijest znači za hrvatski IT sektor i kako će se sektor prilagoditi novoj situaciji. Raspravljalo se o tome kako će se ova promjena odraziti na financiranje startupa, investicije u tehnološke tvrtke, kao i na inovacije u cijelom sektoru. A kako svaka kriza služi i kao nova prilika, razmotrile su se i mogućnosti koje bi se mogle otvoriti nakon ovog izazova.

“Za razliku od krize iz 2008. godine, ova je kriza više sistemska, odnosno nastaje kao posljedica raspada globalizacije kao koncepta,” kazao je Rakar.

“Signali tržišta trenutno su jako kontradiktorni i ne možemo pronaći takvu situaciju u udžbenicima. Nitko ne zna što će se dogoditi preko vikenda, iz dana u dan događaju se ekonomski pomaci bez presedana“, tvrdi Rakar.

 “Prije godinu dana krenula su upozorenja da je današnja arhitektura bankarskog sustava previše navučena na monetarni stimulans,” rekao je Hrvoje Stojić. “Dobra bankarska praksa je diverzifikacija portfelja, što nije bio slučaj u SVB-u. Kada su depoziti počeli ‘bježati’ iz banke u instrumente koji imaju veći prinos, pokazalo se da banke u biti ne poznaju svoje deponente“, pojašnjava Stojić.

“Nepovjerenje se počinje širiti na ostale igrače u segmentu malih i srednjih banaka, koje čine većinu na američkom tržištu. Velike banke su manje-više investicijske, a ostale financiraju realnu ekonomiju. Do sada je problem utjecao na financiranje startupova, ali bi se moglo preliti i na tržište nekretnina“, tvrdi Stojić

Međutim, kaže da ni Europa nije imuna na loše upravljanje u bankama, što se pokazalo na primjeru Credit Suissea. “Ta situacija je riješena ‘prisilnim vjenčanjem’, kada ih je UBS preuzeo skoro pa preko noći. I sada je pitanje tko je sljedeći u problemu, trenutno je na tapetu Deutsche Bank“, ističe Stojić.

Tomislav  Nikočević kaže da ni SVB ni Credit Suisse nemaju preveliki direktni utjecaj na poslovanje hrvatskih IT tvrtki i startupa, ali situacija sa SVB-om je jako pogodila tehnološki sektor i kako troše resurse, ali i način na koji VC fondovi plasiraju kapiral. “Veći utjecaj je na ljudskim resursima kroz otpuštanje i smanjeno zapošljavanje, primjerice, developere, što utječe i na naše ljude“, tvrdi Nikočević.

“Problem u Hrvatskoj jest da je smo se bili pozicionirali kao service provideru pa kad smo fokusirani na izvoz usluga, kriza u velikim tehnološkim centrima poput Silicon Valleya znatno smanjuje potražnju za tim uslugama. Moramo se više fokusirati i na proizvodnju, ne samo prodavanje,” kaže Marko Bosiljkov.

“Na sreću, to se počelo mijenjati u našem tehnološkom sektoru, što pokazuje njegovu zrelost, imamo startupe koji kreiraju tu dodanu vrijednosti i mogu konkurirati startupima u drugim dijelovima svijeta“, zaključuje Bosiljkov.