Hrvati na 11. mjestu u Europi po broju radnih sati tjedno
Eurostat je objavio godišnje izvješće o broju radnih sati u zemljama Europe i ono kaže da se u 2023. prosječno na Starom kontinentu radilo 36 sati tjedno.
Eurostat je objavio godišnje izvješće o broju radnih sati u zemljama Europe i ono kaže da se u 2023. prosječno na Starom kontinentu radilo 36 sati tjedno.
Radno vrijeme od osam sati dnevno nešto je na što smo navikli, ali je i nešto što u današnje vrijeme nema nikakvog smisla. Za takvu situaciju prije skoro 200 godina izborili su se izmučeni radnici kako ih se više ne bi iskorištavalo. I od tog se dana to očekuje od radnika i danas.
Pojava novih, sve neobičnijih trendova na tržištu rada ne prestaje. Nakon The Great Resignationa, Quiet quittinga i The Great Regreta, s kojima smo se u većoj ili manjoj mjeri upoznali u posljednjih godinu-dvije, sada je na red stigao tzv. 'minimum truda ponedjeljkom'.
Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture „stalne povezanosti na mrežu“, pri čemu su zaposlenici lako dostupni u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. U mnogim zemljama to je veliki problem, neke poput Francuske ili Austrije zabranile su mailove nakon radnog vremena.
Zaposleni diljem svijeta jako su se brzo navikli na nove prilike, izazvane pandemijom koronavirusa, te se u velikoj mjeri ne žele vraćati na radna mjesta ako ne moraju. Konkretnije, prema istraživanju kompanije Okta, oko 75 posto njih voljelo bi ostati u ovoj situaciji, odnosno, voljeli bi nastaviti raditi na daljinu.