"Različiti oblici prijetnji u fizičkom i kibernetičkom prostoru zahtijevaju sveobuhvatni pristup u kreiranju integralnog koncepta sigurnosti."

Generativna umjetna inteligencija i automatizacija potiču više kibernetičkih napada na infrastrukturu mobilnih operatera, prema novoj studiji koju je objavila Nokia. Tvrtka je, međutim, napomenula da se tehnologije mogu koristiti i za osujećivanje prijetnji.

Prvi dan ove međunarodne konferencije u organizaciji NKS-a bio je posvećen regulatornim okvirima i strategijama s ciljem jačanja kibernetičke sigurnosti.

Kibernetički napadi na opskrbne lance postali su veliki problem za kompanije i organizacije posljednjih godina zbog mogućnosti izazivanja devastirajućih poremećaja.

Ključne prijetnje možemo svesti na dvije glavne skupine - one kojima je cilj prekinuti rad informacijskog sustava i poslovanje (criptolocker / ransomware, DDoS) i one kojima je cilj krađa podataka, a u konačnici kibernetički kriminalci su financijski motivirani, a kroz ove metode pokušavaju ucjenom ili direktnim pristupom doći do našeg novca ističe za ICTbusiness.info Neven Zitek, voditelj odjela za odgovor na kibernetičke incidente u Spanu.

U svjetlu nedavnog kibernetičkog napada na Zračnu luku u Splitu, postaje očigledno da su kibernetičke prijetnje sveprisutne i mogu utjecati na svaku organizaciju, bez obzira na veličinu ili industriju. I ono što je također sigurno je da se ne smije kupovati najjeftinije, treba promišljati o kvalitetnom izdvojenom backupu na trakama ili virtualnim trakama jer tada se do podataka uvijek može doći unatrag i oni se ne prepisuju jedni preko drugih. Ključna je baza s podacima, a sve ostalo je manje važno. 

Priča oko hakerskog napada na KBC Zagreb se ne zaustavlja iako službeni izvori javno govore kako je problem riješen, sustavi vraćeni u funkcionalan rad, svi podaci vraćeni, no prema informacijama koje ima ICTbusiness.info situacija zapravo nije uopće takva. Situacija je sasvim drugačija i podaci i dalje nedostaju, koliko je to MB, GB, TB zapravo nitko ne zna točno jer ne postoje način da se to provjeri, navodno ne postoji niti backup tih nedostajućih podataka odnosno disaster recovery opcija ili je i ona zaključana, tvrde naši izvori. 

Veliki hakerski napad gotovo je pa paralizirao rad najvećeg domaćeg Kliničkog bolničkog centra Zagreb, potvrđeno je jutros medijima iz ove zdravstvene institucije, kako stvari stoje sve je počelo u četvrtak u ranim jutarnjim satima. Sve se to dogodilo samo nekoliko sati nakon što su napad na svoje internetska odredišta (web stranice) zabilježili Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB, Zagrebačka burza koje su proradile oko 20 sati.

Svakih 14 sekundi u svijetu dogodi se ozbiljan kibernetički napad pa ne čudi da kibernetička sigurnost postaje kritični aspekt poslovnih strategija u svijetu. Međutim, da hrvatske tvrtke nisu dovoljno prilagođene izazovima kibernetičke sigurnosti pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore provedeno na više od 200 tvrtki. Rezultati istraživanja predstavljeni su na prvoj, strateškoj radionici Akademije kibernetičke sigurnosti HGK.

Otprije se kritizira nedostatak sigurnosti na električnim četkicama, koje se spajaju bluetoothom na mobilne uređaje i samim time mogu biti iskorištene na ovaj način.

AnyDesk je potvrdio nedavno doživljeni kibernetički napad koji je omogućio hakerima pristup proizvodnim sustavima kompanije. Tijekom napada su ukradeni izvorni kod i privatni ključevi za potpisivanje koda.

Dobra kibernetička sigurnost prije svega počiva na tehnologiji, ljudima i procesima, a uspješna kombinacija ova tri faktora uvelike će povećati šanse za prevenciju, a u najgorem slučaju i za brzi oporavak ukoliko se prijetnja ostvari, ističe za ICTbusiness.info Mladen Prekrat, Arhitekt cyber sigurnosti u Hrvatskom Telekomu.

Velikim problem bankama danas su različiti oblici napada na njihove korisnike, a time i na njih i to prije svega putem phishing napada. Oni su i dalje u tijeku govore nam sigurnosni stručnjaci iz nekoliko institucija i upozoravaju kako je potrebno učiniti sve kako bi se zaštitili.

Ukupni trošak kibernetičkih napada u lancu opskrbe softvera premašit će 80,6 milijardi dolara na globalnoj razini do 2026., u odnosu na 45,8 milijardi dolara 2023., prema novoj studiji Juniper Researcha. Ovaj rast od 76 posto odražava sve veće rizike od nepostojanja sigurnosnih procesa u lancu nabave softvera i sveukupnu rastuću složenost lanaca nabave softvera.

Kompanije često od zaposlenih traže da ne dijele informacije o detaljima poslovanja, što nije sporno, ali zato je iznimno sporno kad ih tjeraju na sudjelovanje u aktivnostima koje su gotovo ili potpuno protuzakonite.

Uz tradicionalne načine obavještajnog djelovanja i prikupljanja podataka, u obavještajne se svrhe sve više koriste moderne tehnologije pa se bilježi sve intenzivnije korištenje naprednih kibernetičkih napada na informacijsku infrastrukturu državnih tijela radi špijuniranja i krađe podataka. Pri tome se osobito ciljaju zaštićeni sustavi i komunikacije državnih tijela iz područja vanjskih poslova, obrane, financija i gospodarstva. Takve kibernetičke napade provode organizirane kibernetičke skupine koje su povezane s obavještajnim sustavima država koje ih organiziraju ili se koriste njihovim uslugama, ističu iz SOA-e.

Nisu svi kibernetički napadi uspješni, ali oni koji jesu, ostavljaju iza sebe katastrofalne posljedice, kako za organizaciju, tako i za njene klijente. A jedna od takvih metoda napada s razornim posljedicama svakako je phishing. I čak 92 posto organizacija bilo je njegovom žrtvom u proteklih 12 mjeseci.

Današnje cyber okruženje nalaže kompanijama ne samo da implementiraju mjere koje će ih zaštiti od krađe podataka, ransomwarea, hakiranja od strane malicioznih aktera, već i da ih kontinuirano prilagođavaju okolini u kojoj posluju. Brzina kojom se fokus kompanija gotovo svakodnevno mora prilagođavati, uvjetovana je fleksibilnošću same kompanije, ali i učinkovitošću mjera kibernetičke zaštite pojedine organizacije.

Kibernetički napadi dosegnuli su rekord u prošloj godini, nastavljajući zamah koji se razvio tijekom pandemije koronavirusa, za što je jedan od razloga zaokret prema radu na daljinu, čime se otvorilo nove ranjivosti.