Novo istraživanje IDC-a predviđa da će poslovna potrošnja za usvajanje umjetne inteligencije, njezinu upotrebu u postojećim poslovnim operacijama i isporuku boljih proizvoda/usluga poslovnim i potrošačkim korisnicima imati kumulativni globalni gospodarski učinak od 19,9 trilijuna dolara do 2030. i potaknuti 3,5 posto globalnog BDP-a 2030. 

Digitalna ekonomija, održivi razvoj i turizam neke su od specifičnosti kojima Hrvatska može osnažiti svoje gospodarstvo i učiniti ga otpornijim na buduće disrupcije.

"Najveću bojazan većina gigera, odnosno gig radnika ima od financijske nestabilnosti i nedostatka benefita. Mnogi od njih, npr. nemaju riješeno zdravstveno osiguranje ili mirovinsko."

Hrvatski poslovni prostor sve češće "okupira" termin "gig ekonomija", kreiran početkom 2009. na vrhuncu ekonomske krize, a temelji se na tome da tvrtke za obavljanje nekih poslova zapošljava neovisne stručnjake ili slobodnjake na određeno, kratko vrijeme.

Gotovo trećinu radnika u svijetu čine platformski radnici, dok prema neslužbenim procjenama, u Hrvatskoj više od  100.000 ljudi ostvaruje prihode preko digitalnih platformi, uključujući i privatne iznajmljivače. Pojam gig ekonomija se sve češće upotrebljava u javnosti, njezine primjere vidimo – i koristimo -  gotovo na svakodnevnoj bazi, ali mnogo detalja o ovakvom načinu rada ostaje nepoznato, pa čak i kontroverzno.

Procjene sive ekonomije su rađene redovito u zadnjim desetljećima. Ovisno o metodologijama, brojke se razlikuju. Sigurno je da se radi o gubitcima u desecima milijardi kuna, to jest i o značajnim postocima hrvatskog BDP-a. Prema svim relevantnim istraživanjima, Hrvatska uz Bugarsku ima najveći postotak sive ekonomije u Europi, a ovisno o istraživanju on se kreće od 25 posto do čak 35 posto.