Nalazimo se na početku digitalne revolucije i njezin kraj i dostignuća uopće ne možemo pojmiti

Dinamika promjena u digitalnoj industriji je daleko brža nego u tradicionalnima i to nam donosi prilagodljivost i otpornost, ističe za ICTbusiness.info Ratko Mutavdžić tehnički direktor Microsofta za CEE regiju, koji predaje i na Algebrinom Mini MBA Digital, koji govori o umjetnoj inteligenciji, cloudu i što nas čeka u budućnosti.

Rješenja će se razvijati u dva smjera: specijalizacija oblaka po industrijama i zahtjevima te proširenje javnog oblaka prema prostoru privatnog oblaka - hibridna rješenja, pojašnjava Mutavdžić i dodaje da su cloud, podaci i rješenja „gurali“ jedni druge - cloud je omogućio da se prikuplja značajna količina podataka, onda su algoritmi morali biti bolji, oni su tražili veću procesorsku snagu, cloud je morao rasti i tako u krug.

Vrijeme je cloud, hibridnog cloud, rješenja, usluga. Kada se pogledaju zadnje dvije tri godine, pa onda ova posljednja kriza što se sve promijenilo?

Promijenilo se dosta toga jer su ljudi počeli prihvaćati cloud rješenja ne samo za postojeće poslovne procese i aktivnosti nego i za one koji su naglo zamijenili neprikosnoveno nedigitalne procese - kao što su komunikacija, radni sastanci, zajednički rad i slično.

Prednost digitalnog bila je očigledna već za vrijeme ekonomske krize krajem prošlog desetljeća, kada smo usvojili digitalno znanje i kapital kao novi kapital koji je daleko otporniji na ekonomske promjene nego što su to standardne industrije. Pri tome su te promjene, barem u digitalnom svijetu, strahovito brze i prednost se ne očituje u tome da se možete obraniti od negativnog trenda, nego da u taj negativni trend možete brzo ući ali i vrlo brzo izaći.

Dinamika promjena u digitalnoj industriji je daleko brža nego u tradicionalnima i to nam donosi prilagodljivost i otpornost. Pandemija i pripadna globalna kriza samo je učvrstila poziciju digitalnog, ne samo kao privremene zamjenske platforme, nego kao stalne, buduće i nezamjenjive platforme koja, vjerojatno po prvi puta još od vremena podjele rada i specijalizacije Adama Smitha donosi korijenite promjene u području rada na globalnom tržištu - više ne morate raditi na radnom mjestu organizacije, postajete vrlo fleksibilni i naravno prilagodba radniku je po prvi put dovedena kao prioritetna na stolove organizacija.

Dakle, ne mislim da su se stvari promijenile samo na području tehnologija i platformi već mislim da smo sudionici dramatičnih promjena u organizaciji rada, ali naravno, potpomognutih tehnologijama.

U kojem smjeru se očekuje razvoj rješenja u oblaku?

Rješenja će se razvijati u dva smjera: specijalizacija oblaka po industrijama i zahtjevima te proširenje javnog oblaka prema prostoru privatnog oblaka - hibridna rješenja. Specijalizacija je prirodni korak ka vertikalnim industrijama, prilagođavajući mogućnosti servisa prema zahtjevima određene industrije. To ujedno znači prilagođavanje regulatornim zahtjevima industrija te sukladnost s standardima uporabe koji vrijede za te industrije. No, većina prilagodbi je sukladnost radnim procesima - tako na primjer kombinacija servisa i platformi uz specifična rješenja tvore Cloud for Healthcare - oblak koji je namijenjen uporabi u zdravstvenoj vertikali i sukladnost tog oblaka sa standardima koji se u toj industriji traže. To naravno uključuje i rješenja partnera koji kreiraju finalna rješenja. S druge strane tu je proširenje oblaka u prostor infrastrukture krajnjeg korisnika. Sve više rješenja omogućava vam da uspostavite javne cloud servise u datacentru korisnika, te da je upravljanje tim servisima ili stvar korisnika ili ga zadržava cloud service provider. Također, servisi su time bliži krajnjim korisnicima koji ih trebaju zbog sve više uređaja koji primaju i šalju podatke (IoT) i to trebaju obraditi u near-real time vremenu, te je brzina obrade i brzina dohvata podatka vrlo bitna.

Kako upravljati podacima na nivou zaštite osobnih podataka, sukladnosti sa drugim zakonima i odredbama?

Za početak, bitno je odabrati pružatelja usluga u oblaku kojem možete vjerovati, ali po principu „trust but verify“. I tu se pružatelji usluga ne bi trebali promatrati kao drugačiji od bilo kojeg drugog pružatelja usluga, bilo da je to lokalni pružatelj - hoster ili da je to vaš datacenter u vašoj organizaciji. Na primjer, sigurnost i zaštita podataka definirana je za podatkovnu kategoriju ili klasifikaciju i vama kao vlasniku podataka ne bi trebalo biti bitno tko ga za vas obrađuje (procesor) ako vi imate zaštitu podatka na visokom nivou (kontroler). Tu se trebaju primjenjivati kako internacionalni standardi (recimo, ISO/IEC), standardi pojedine struke ili industrije pa sve do lokalnih ili organizacijskih standarda.

Osobni podaci su samo jedna od kategorija i države ili zajednice poput EU propisuju načine kako se isti trebaju zaštiti ali i provjeriti njihova zaštita i to je područje koje EU ubrzano razvija, od upravljanja i zaštite podataka (GDPR) pa sve do politika koji definiraju upravljanje podacima i kategorijama (Data Act, Data Governance itd.).

Bitno je naći ispravnu sredinu između zaštite podatka, zaštite privatnosti i mogućnosti da s njima upravljamo i napravimo neku vrijednost za sebe ali i za društvo u cjelini. Ono u čemu organizacije griješe je kad te podatke štite ili potpuno birokratski (na primjer, podaci ne smiju preći granicu države) ili potpuni tehnološki (na primjer, podatke ćemo kriptirati) jer ne postoji rješenje koja zadovoljava i potpunu sigurnost i potpunu vrijednost podatka u isto vrijeme. Ali, prostor učenja u kojem svaki dan sve više napredujemo.

Cloud i data centri, podaci i njihova analitika omogućili su nove poslovne modele. Kako je to postignuto?

Čini mi se da smo se našli u trenutku kada u imamo na raspolaganju i podatke i računalnu snagu (cloud) i algoritme (rješenja) koja nam omogućuju da izvučemo najbolje od svega - a to utječe na konačni rezultat poslovnog procesa u kojem primjenjujemo te podatke i tehnologije. Novi poslovni modeli su nastali upravo zato jer su stari zastarjeli i nisu više mogli poduprijeti korisničke zahtjeve, pa su oni kojima to predstavlja izazov i priliku, smislili bolji način koji uobičajeno koristi neku digitalnu tehnologiju ili platformu da to napravi bolje ili troškovno učinkovitije. Ništa čudno, samo niz poslovnih prilika koje su se stvorile zato što smo mogli nešto napraviti bolje.

Nalazimo se na početku digitalne revolucije u kojoj niti ne vidimo što bi sve mogli napraviti i svaki dan učimo nešto novo ili saznajemo bolji način za napraviti nešto, jednostavno smo sve ubrzali. Zanimljivo je da su cloud, podaci i rješenja „gurali“ jedni druge - cloud je omogućio da se prikuplja značajna količina podataka, onda su algoritmi morali biti bolji, oni su tražili veću procesorsku snagu, cloud je morao rasti i tako u krug.

Mnoge tehnologije koje danas vidimo oko nas baziraju se na umjetnoj inteligenciji, machine learning, no iza svega toga se krije procesorska i računala snaga. Koje biste tehnologije, no prije svega rješenja istaknuli?

Dva su glavna razvojna trenda koje treba pratiti: jedno je umjetna inteligencija a drugo je kvantno računarstvo. U domeni umjetne inteligencije to su prije svega kognitivni servisi koji nam omogućuju da sa strojevima komuniciramo, ali i oni s nama, na potpuno prirodan način. Kognitivni servisi su rješenja na koje se svi klade danas i razvijaju svoje platforme za komunikaciju i suradnju - zamislite stroj koji zamjenjuje čovjeka na prirodan način u državnoj administraciji. Kako nam se većina procesa koji se tamo odvijaju čine prilično nekreativnim i robotiziranim, ovakva rješenja su vrlo prikladna da bi zamijenila ali i poboljšala radnu učinkovitost administrativnih djelatnika koji imaju nisku dodanu vrijednost u procesu.

Na primjer, u Estoniji radimo na servisima koji vam omogućuju dobivanje dozvola u vrijeme i na mjestu na kojem vam trebaju uz uporabu inteligentnih rješenja koja koriste prepoznavanje glasa za stvaranje digitalnih podataka. Građanin komunicira s „državom“ kroz glasovna rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji i građanin ne koristi ništa drugo do razgovor s umjetnom inteligencijom. Drugo područje je kvantno računarstvo - ne samo da nam omogućuje rješavanje do sada nedostupnih problema nego nam i donosi nove potencijalno sigurnosne probleme vezane uz kriptiranje podataka ili općenito bilo što što je smatrano - neprobojnim.

Iako smo danas daleko od široko upotrebljivih kvantnih računala njihova buduća vrijednost je na nivou izuma struje ili parnog stroja, izmijeniti će cijeli svijet i omogućiti nova rješenja u raznim industrijama koja će nam omogućiti približavanje točki singularnosti. Naravno i jedno i drugo se temelji na izrazitoj snazi računala i zato te platforme primarno nastaju u javnim oblacima pružatelja usluga. Već danas možete kreirati rješenja na platformama umjetne inteligencije ili eksperimentirati s kvantnim računalima na oblačnim platformama, ali i razmisliti kako ih primijeniti u poslovanju i u životu.

Kako koristiti javni ili privatni cloud u rješenjima za javnu upravu? Što govore iskustva?

Iskustva su zapravo danas dobra praksa - i privatni i javni oblak je danas nužan element osnovne arhitekture infrastrukture bilo koje pružatelja usluga, tako i javne uprave. Pametne države - uprave danas kombiniraju najbolje od privatnog oblaka i javnog oblaka uz razne modele primjene komponenti kroz hibridni i multi-cloud. Da pojednostavimo privatni oblak uobičajeno se koristi za povjerljive podatke i procese koje države žele držati što bliže sebi i uspostaviti maksimalnu kontrolu na njima, što neravno ne garantira sigurnosti i sukladnost takvih rješenja. S druge strane je javni oblak koji se koristi za podatke koji nemaju visoki stupanj povjerljivosti i mogu se dijeliti kroz procese koji zahtijevaju visoku skalabilnost i dostupnost.

No u zadnje vrijeme sve više procesa traži upravo nešto između: lokalizaciju podataka i mogućnosti javnog oblaka pa tako danas možete vidjeti da pružatelji usluga kreiraju rješenja koja upravo to omogućuju: uspostavu javnog oblaka na lokaciji korisnika i lokalnu pohranu podataka. Time imate najbolje od oba svijeta, kontrolu i upravljanje koje želite zbog potreba upravljanja javnom i kritičnom infrastrukturom te tehnološke mogućnosti koje donosi javni oblak. Takvih kombinacija je veliki broj i prepreke uvođenju uglavnom više nisu tehnološke naravi, već organizacijske - daleko je više posla sa pripremama politika, vodiča i uputstava kako nešto izgraditi i urediti sigurnosni prostor za upravljanje podacima. Države uglavnom vrlo brzo pokazuju svoje organizacijske probleme i nedostatke koji koče primjenu tehnologija i platformi.

One koje nisu spremne za kvalitativni iskorak uglavnom se zatvaraju u neka svoja, prilagođena i zatvorena rješenja, u kojima i dalje misle da je vrhunac tehnološke spremnosti omogućiti kolokaciju računalne opreme ili kreirati novi zahtjev za korisničkom uslugom koji će biti nekoliko puta preplaćen samo zato što ga ne rade oni koji bi to trebali i koji to znaju. Mislim da ni kod nas nije zadovoljavajuće stanje, što se recentno i pokazalo na cijelom nizu primjena loše izgrađenih, nepovezanih, nestručno napravljenih sustava.

Kakva je situacija u privatnom sektoru, prije svega u raznim industrijama?

Privatni sektor kao i uvijek ide naprijed daleko brže nego javni - što je i normalno jer je ovisan o konkurentnosti koje donosi tehnologija. Pojedini napredak je teško povezati s tehnologijom ili cloudom, iako upravo to leži iza nekakve transformacije organizacije - danas je svima normalno imati i koristiti elektroničku poštu, a zanemarujemo činjenicu da je ista ubrzala komunikaciju nekoliko desetaka ili stotina puta - prije bi slali dopis poštom ili još bolje telefaksom i čekali danima ako ne i mjesecima na poslovni odgovor.

Danas je to ne samo email, nego i kolaborativni alati, pa čak i na pametnim telefonima - stvari se mogu odvijati daleko brže. Privatni sektor to koristi do maksimuma, i stvar je poslovne pameti da se tehnologija u koju ste investirali iskoristi do svog maksimalnog potencijala. No neke industrije to intuitivno shvaćaju i primjenjuju dok se neke ne daju izbaciti iz svog stoljetnog sna, pa je i dalje najveći tehnološki napredak neke organizacije u drvnoj industriji promjena kvake na vratima ormara.

Na sreću ima i onih koji razumiju da moraju pratiti tehnološke i poslovne trendove i da danas kupci žele investirati u bolje, pogotovo ako ste to bolje može dobro objasniti i prezentirati kao digitalna ali i inovacija koja šiti energiju ili čuva okoliš. Ono što kupci žele se mijenja, a puno toga ovisi o primjeni tehnologija. Ako ste u konkurentnoj industriji onda to postaje obavezno, a ako ste zaštićeni medvjed onda samo lagano čekate svoj kraj - to je realnost bilo koje industrije, i tome se moramo prilagoditi.