IoT donosi veću efikasnost i smanjenje troškova, ali treba paziti na sigurnost

Na sigurnost i privatnost treba misliti u najranijoj fazi razvoja uređaja, već pri samom dizajniranju rješenja, kako bi se sigurnosne značajke za IoT mogle integrirati tijekom procesa, ističe za ICTbusiness.info Vedran Perković, Head of .NET and R&D u tvrtki Infinum i dodaje da bi se zaštitili od prijetnji koje stalno evoluiraju u ovako povezanom svijetu, nužni su kontinuirano obrazovanje i primjena najboljih praksi kako od strane proizvođača tako i korisnika.

Koje su najnovije strategije i alati za zaštitu privatnosti podataka u eri sve veće povezanosti uređaja putem IoT-a?

Vjerojatno bi pravo pitanje bilo koliko se stvarno razmišlja o implementaciji sigurnosnih mjera u ovoj eri sve veće povezanosti uređaja putem IoT-a. Iako svijest o važnosti sigurnosti raste, često se događa da se sigurnosne mjere ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, što ostavlja prostor za razne ranjivosti. 

Napredno šifriranje, sigurno pokretanje, autentifikacija uređaja i redovita ažuriranja softvera su ključni za zaštitu privatnosti. Međutim, na sigurnost i privatnost treba misliti u najranijoj fazi razvoja uređaja, već pri samom dizajniranju rješenja, kako bi se sigurnosne značajke za IoT mogle integrirati tijekom procesa. 

Da bi se zaštitili od prijetnji koje stalno evoluiraju u ovako povezanom svijetu, nužni su kontinuirano obrazovanje i primjena najboljih praksi kako od strane proizvođača tako i korisnika.

Kako se razvija suradnja između različitih sektora (npr. industrije, akademske zajednice, javnog sektora) kako bi se poboljšala sigurnost i funkcionalnost tehnoloških inovacija poput AI-a i IoT-a?

Za uspješniju suradnju između industrija, akademske zajednice i javnog sektora ključno je pronaći balans između fleksibilnosti i regulative. Primjerice, u SAD-u regulativa u pravilu nije toliko stroga, što omogućava brži razvoj i implementaciju inovacija u području AI i IoT tehnologija. 

S druge strane, Europska unija primjenjuje stroža pravila, posebno u pogledu zaštite podataka i privatnosti. To može usporiti uvođenje inovacija, ali istovremeno povećava zaštitu korisnika i etičke standarde. Idealno bi bilo pronaći balans koji omogućava brz napredak i inovacije, a istovremeno i osigurava visok stupanj sigurnosti, privatnosti i etičkih standarda. 

Kako se IoT može koristiti za transformaciju poslovanja?

Korištenjem IoT-a organizacije mogu postići ne samo veću efikasnost i smanjenje troškova, već i razviti inovativne proizvode i usluge usmjerene na kupce koji će potaknuti njihov rast i učiniti ih konkurentnijima. Ideja samog koncepta je u tome da se dosadašnji, čak i postojeći hardver “pojača” sa softverskim rješenjima koja pružaju nove poslovne mogućnosti. 

Neki od primjera transformacije poslovanja povećanje operativne učinkovitost strojeva i to automatizacija, kontrola i prediktivno održavanje koje smanjuju zastoje i povećavaju efikasnost, poboljšano prikupljanje i analiza podataka je su tu uvidi u stvarnom vremenu koji omogućuju bolje donošenje odluka  te edge Computing, Naime, velik dio računanja odvija se direktno na IoT uređajima, što optimizira dosadašnji centralizirani pristup obradi podataka. Ovo omogućava bržu obradu i odgovor u stvarnom vremenu te smanjuje potrebu za prijenosom velikih količina podataka.

Koje su ključne faze životnog ciklusa uređaja u IoT implementaciji?

Ciklus počinje fazom koncepta i dizajna, gdje se definiraju funkcionalnosti i specifikacije uređaja. Slijedi odabir uređaja ili razvoj i prototipiranje, ovisno o samom proizvodu tj. proizvođaču, gdje se testiraju dizajn i funkcionalnosti. Ova faza je možda najbitnija jer se još uvijek stigne ispraviti i prilagoditi funkcionalnost uređaja. 

Nakon što je prototip gotov, uređaj ulazi u fazu proizvodnje, a zatim slijedi i distribucija tj. implementacija na terenu, ovisno o primjeni uređaja. Tijekom operativnog vijeka uređaji zahtijevaju stalno održavanje i nadzor, a na kraju njihova vijeka dolazi do deaktivacije. Upravljanje podacima i sigurnost su presudni i moraju biti prisutni kroz cijeli životni ciklus uređaja.
Koje tehnologije povezivanja su dostupne za IoT uređaje i koje su njihove karakteristike?
Odabir tehnologije povezivanja ovisi o primjeni IoT uređaja, tj. o faktorima koji omogućuju da on optimalno funkcionira. Najčešće govorimo o faktorima poput dometa, brzine prijenosa, potrošnje energije i uvjeta okoline. Svaka od tehnologija povezivanja ima prednosti i mane koje se trebaju uzeti u obzir prilikom odabira, a neke najčešće korištene su Wi-Fi - karakteristike su visoka brzina prijenosa podataka, umjereni domet i visoka potrošnja energije. Bluetooth i BLE (Bluetooth Low Energy) - vjerojatno najpoznatija tehnologija uz Wi-Fi, karakteristike su kratak domet, umjerena brzina prijenosa podataka, niža potrošnja energije. Zigbee & Z-Wave - često korištene u “smart home” uređajima, karakteristike su umjereni domet, mesh mogućnost, niska brzina prijenosa podataka i niska potrošnja energije. Mobilne mreže (LTE, 5G) - široka pokrivenost, visoka brzina prijenosa podataka.

Koje su razlike između cloud-based, edge-based i hibridnih IoT platformi?

Ova kategorizacija se definira na temelju mjesta obrade i upravljanja podacima. Cloud-based platforme koriste resurse na serveru, gdje se odvija obrada i pohrana podataka nakon što se oni prebace sa samih uređaja. Prednost ovakvog pristupa su skalabilnost, dostupnost servisa za analizu podataka i globalna dostupnost, ali nedostaci mogu biti latencija u obradi podataka zbog prijenosa između uređaja i cloud platforme. Od poznatijih Cloud IoT platformi se ističu AWS IoT i Microsoft Azure IoT. 

Edge-based IoT platforme obrađuju podatke na ili u blizini samog uređaja, a idealni su za aplikacije koje zahtjevaju trenutne reakcije. Prednosti su smanjenje latencije i sigurnost podataka, a nedostaci su limitirani resursi za obradu i spremanje podataka. Neki od primjera su Azure IoT Edge i EdgeX Foundry.

Hibridna IoT platforma kombinira gore navedene tehnologije i omogućuje fleksibilno raspoređivanje resursa za obradu podataka. To bi značilo da se podaci mogu obraditi na edgeu za brze odluke, a onda i poslati na cloud za složenije analize i dugoročnu pohranu.

Kako se odabiraju mikrokontroleri ili mikroprocesori za IoT projekte?

Odabir mikrokontrolera i mikroprocesora je svakako jedan od najvažnijih koraka na IoT projektima. Potrebno je razmotriti nekoliko ključnih i međuovisnih faktora koji se usklađuju sa zahtjevima projekta: funkcionalnost i performanse (potrebna snaga obrade), potrošnja energije, povezivost (Wi-Fi, BLE, LTE itd), mogućnost spajanja periferije itd. 

Prilikom odabira često se zaboravlja, a jako je važno uzeti u obzir cijenu i logistiku nabave uređaja. To će pogotovo doći do izražaja ako projekt zahtijeva velik broj uređaja. Uz ovu hardversku stranu potrebno je procijeniti tehnologije i alate potrebne za razvoj i ne zaboraviti sigurnosne značajke samih mikrokontrolera i mikroprocesora.
Kako IoT platforme kao što su Microsoft Azure IoT i AWS IoT doprinose uspješnoj implementaciji IoT projekata?

Microsoft Azure IoT i AWS IoT nude gotova rješenja koja znatno olakšavaju implementaciju i upravljanje IoT projektima. Ovakve platforme pružaju funkcionalnosti upravljanja uređajima, obrade podataka, analitike i integracije s ostalim servisima poput strojnog učenja i AI-a, a uz sve to implementiraju kvalitetne sigurnosne mjere za zaštitu uređaja i podataka. 

Ne smijemo zaboraviti da na ovakvim platformama postoji i open-source zajednica developera koja olakšava proces razvoja. Razvoj vlastite IoT platforme može biti izuzetno težak i skup proces. Nekad je najbolje početi sa razvojem nekakvog “proof of concepta” na postojećim platformama prije nego se odluči ići u smjeru vlastitog rješenja.
Koje su primjene IoT tehnologije u poljoprivredi, medicini, industriji, maloprodaji i logistici?

Primjene IoT tehnologija na ova područja su gotovo beskonačna. U poljoprivredi već možemo vidjeti napredne autonomne strojeve koji obrađuju polja i bespilotne letjelice koje ih nadgledaju. Tu su naravno i manje napredne stvari poput raznih senzora za svjetlo, temperaturu, vlažnost zemlje koji mogu automatizirati navodnjavanje i podešavanje parametara za bolji rast. Za jednog od naših klijenata smo radili na projektu kojem je cilj bio postići optimalne uvjete uzgoja životinja uz pomoć pametne rasvjete.

U zdravstvu također postoji puno primjena, od kojih je možda najčešći primjer praćenje pacijenta preko udaljenog pristupa ili praćenje razine šećera u krvi za pacijente koji pate od dijabetesa. Mogućnosti su velike, a s obzirom koliko je zdravlje bitno, rekao bih da su vrlo i važne. Od IoT projekata na kojima sam radio za primjenu u zdravstvu bih istaknuo uređaje za praćenje medicinske opreme koja je obično vrlo skupa i osjetljiva.

U maloprodaji se IoT funkcionalnosti fokusiraju na upravljanje inventarom tj. zalihama te prikupljanje podataka o potrošačima. Na taj način trgovci mogu lakše i bolje razumjeti preferencije i potrebe kupaca. Pročitao sam da Walmart koristi IoT za upravljanje opremom i za optimizaciju uređaja da rade što kvalitetnije, npr. da održavaju odgovarajuću temperaturu za skladištenje hrane.
Kako ostvariti cjelokupni IoT sustav i uspješnu implementaciju IoT-a - uključujući povezivost, odabir hardvera, razvoj firmwarea, odabir tehnologije povezivanja, odabir platforme i postavljanje uređaja u IoT hub?

Ovo pitanje je dosta opsežno i teško je odgovoriti u nekakvom kratkom obliku, ali pokušat ću navesti korake koji pokrivaju nekakav generalni pristup. Za uspješno postavljanje i implementaciju cjelovitog IoT sustava, ključni koraci uključuju precizno definiranje ciljeva projekta, kako bi se jasno razumjeli problemi ili prilike koje se žele adresirati.  Važno je pažljivo odabrati tehnologiju povezivanja koja najbolje odgovara specifičnim potrebama i okolišu u kojem će uređaji biti postavljeni, uzimajući u obzir faktore poput dometa, brzine, sigurnosti i potrošnje energije. Razvoj firmwarea mora uključivati fokus na sigurnost, optimizaciju resursa i efikasnost, s posebnim naglaskom na sigurnosne mehanizme koji štite uređaje i podatke od neautoriziranog pristupa. Izbor IoT platforme ključan je za upravljanje uređajima, prikupljanje, obradu i analizu podataka, gdje je važno uzeti u obzir skalabilnost, kompatibilnost s odabranom hardverskom i softverskom infrastrukturom, kao i podršku za integraciju s drugim sustavima i servisima. Temeljito testiranje sustava prije i nakon implementacije pomaže u identifikaciji i rješavanju potencijalnih problema. Ovdje naravno pomaže pristup razvijanju “proof of concepta”.

U konačnici bih napomenuo da je uvijek dobro angažirati stručnjake i konzultante koji razumiju složenost ovakvih sustava i pomažu u izbjegavanju uobičajenih problema u razvoju.