Zbog neizvršenih osnova za plaćanje na zadnji dan lipnja 2024. evidentirano je 13.864 poslovnih subjekata

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. lipnja 2024. godine, evidentirano je 13.864 poslovnih subjekata, sa 709,8 milijuna eura duga. U odnosu na stanje 30. lipnja 2023., riječ je o povećanju za 142 poslovna subjekta (1%) i povećanju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 122,6 milijuna eura (20,9%).

Najzaduženiji su poslovni subjekti sa sjedištem na području Primorsko-goranske županije, na koje se odnosi 39,7% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, što je iznos od 282,1 milijun eura. Njihov je dug u odnosu na stanje 30. lipnja 2023., veći za 255,8 milijuna eura. Prema iznosu duga slijede poslovni subjekti Grada Zagreba s udjelom od 25,3% (179,6 milijuna eura), Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 6,1% (43,1 milijun eura) te Zagrebačke s udjelom od 5% (35,3 milijuna eura). Na poslovne subjekte sa sjedištem u četiri navedene županije, odnosi se 76,1% svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj. Preostalih 23,9% iznosa duga disperzirano je na 17 županija, s udjelima od 0,4% u Požeško-slavonskoj i 0,5% u Ličko-senjskoj županiji do 3% u Istarskoj te 3,1% u Osječko-baranjskoj županiji.

Grafikon 1.  Udjel neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama – stanje 30.6.2024.

Izvor: Fina

Analiza dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, pokazala je da su najzaduženiji poslovni subjekti Primorsko-goranske (275,5 tisuća eura) i Virovitičko-podravske županije (52,5 tisuća eura), Grada Zagreba (51,2 tisuće eura) te Šibensko-kninske (43,5 tisuća eura), Zagrebačke (39,4 tisuće eura) i Splitsko-dalmatinske županije (31,1 tisuću eura).

Prosječan iznos neizvršenih osnova za plaćanje na razini Hrvatske iznosi 51,2 tisuće eura, što je za 19,6% više nego 30. lipnja 2023.,kada je prosječan dug iznosio 42,8 tisuća eura. Najmanji je prosječni iznos duga u Sisačko-moslavačkoj (16,7 tisuća eura), Požeško-slavonskoj (17,3 tisuće eura) i Krapinsko-zagorskoj županiji (17,5 tisuća eura).

Prema stanju krajem lipnja 2023. godine, prosječan je dug smanjen u većini županija, najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj (1%), a najviše u Varaždinskoj (64,2%) i Ličko-senjskoj županiji (84,3%).

Grafikon 2. Prosječan iznos duga poslovnih subjekata po županijama – stanje 30.06.2024.

Izvor: Fina

Prosječan iznos duga porastao je na području Koprivničko-križevačke (6,3%), Karlovačke (37,4%), Osječko-baranjske (46,2%), Virovitičko-podravske (93,1%) i Primorsko-goranske županije (945,7%).

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnog gospodarstva Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo (G), na koje se 30. lipnja 2024. godine odnosilo 344,4 milijuna eura ili 48,5% ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) sa 74,9 milijuna eura duga i udjelom od 10,6% te poslovni subjekti iz područja građevinarstva (F) s 53,5 milijuna eura neizvršenih osnova i udjelom od 7,5%. Poslovni subjekti iz prerađivačke industrije (C) su na četvrtom mjestu, s 46,3 milijuna eura i udjelom od 6,5%, a poslovni subjekti iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (M) na petom, s 44,8 milijuna eura i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 6,3%.

Za usporedbu, 30. lipnja 2023. godine, na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo odnosilo se 170,3 milijuna eura (udio 29,0%), građevinarstva 80,2 milijuna eura (udio 13,7%), područja djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 71,6 milijuna eura (udio 12,2%) i prerađivačke industrije 69,4 milijuna eura (udio 11,8%).

Grafikon 3. Udjel neizvršenih osnova poslovnih subjekata po djelatnostima na dan 30.06.2024.

Izvor: Fina

Prema stanju od 30. lipnja 2024. godine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, najviše je poslovnih subjekata u građevinarstvu (2.291), u trgovini (2.128), djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (2.096) i prerađivačkoj industriji (1.320). Prema stanju 30. lipnja 2023. godine, najviše poslovnih subjekata bilo je u istim područjima djelatnosti, u trgovini (2.309), u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (2.307), građevinarstvu (2.069) i prerađivačkoj industriji (1.309).