Volkswagen i Intel planiraju promjene u Njemačkoj

Njemačko gospodarstvo muku muči s činjenicom da neke od najvećih kompanija napuštaju zemlju i svoj novac otkako je industrijski sektor ušao u recesiju prije više od dvije godine. Posljednji u nizu mogli bi biti Volkswagen i Intel, koji su spremni dodatno pogoršati situaciju i otići.

Prvi put u 87-godišnjoj povijesti Volkswagen razmatra zatvaranje pogona u Njemačkoj, gdje zapošljava oko 300.000 ljudi, dok pojačava napore da uštedi deset milijardi eura na troškovima. Izvršni direktor (CEO) Volkswagena, Oliver Blum izrazio je zabrinutost zbog pada industrijskog utjecaja Njemačke i njegovog utjecaja na automobilski sektor, koji se bori s sporim prihvaćanjem električnih vozila, smanjenom potražnjom potrošača i prijetnjom jeftinih kineskih električnih vozila. Zato, uvjeren je, treba povući drastične poeze.

Uistinu, perspektiva njemačke proizvodnje je sumorna, ostavljajući kancelara Olafa Scholza u egzistencijalnoj dilemi. Njemački proizvodni sektor je u recesiji od početka 2022. godine, pogođen gubitkom jeftine ruske energije nakon invazije na Ukrajinu, padom potražnje na ključnom izvoznom tržištu Kine i opadajućim povjerenjem njemačkih potrošača.

U kolovozu, njemački PMI za proizvodnju, koji nije zabilježio rast više od dvije godine, pao je na petomjesečni minimum od 42,4, u suprotnosti s globalnim rastom proizvodnje. A svaka brojka niža od 50 označava kontrakciju.

Prošle godine, njemačke kompanije su uložile 15,7 milijardi dolara u kapitalne projekte u Sjedinjenim Američkim Državama, okrećući se od Kine i svoje domovine. U 2022., taj iznos bio je samo 5,9 milijardi dolara. Ostale međunarodne kompanije koje su uložile milijarde u Njemačku također počinju preispitivati svoje aktivnosti. Primjerice, spomenuti Intel.

U kompaniji razmišljaju o pauziranju ili zaustavljanju planova za tvornicu od 30 milijardi eura u Magdeburgu jer se traži prostor za uštede.

Ukratko, vijesti o sve većem broju velikih kompanija koje preispituju svoje aktivnosti u Njemačkoj su glavobolja koju kancelar Scholz ne može zanemariti. Ali, to mu nije jedini problem...

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postala je prva krajnje desna stranka koja je pobijedila na državnim izborima u zemlji od 1949., naglašavajući borbu s kojom se Scholz suočava kako bi uvjerio ne samo njemačke kompanije, već i građane, u smjer svoje vlade.