Nakon inicijalnog oduševljenja i prvih razočaranja, polako ulazimo u racionalniju fazu kada je razvoj pametnih gradova u pitanju. Pametni gradovi, po svemu što trenutno znamo, nisu sami sebi cilj i neće se dogoditi ''preko noći''.
Umjesto kreiranja problema koje bi postojeća inovativna tehnologija trebala riješiti, fokus se sve više izmiče prema rješavanju postojećih problema za koja treba naći odgovarajuću tehnologiju. Najbolji projekti tog tipa koji imaju kvalitetnu tržišnu poziciju vezani su uz energetsku učinkovitost, produktivnost i ekologiju.
Uz nagli razvoj sustava pametnih gradova nameću se tri pitanja koja je potrebno riješiti da bi se buduća rješenja uspješno primjenjivala i to financiranja projekata, privatnosti, sigurnosti i korištenje prikupljenih podataka te korištenje rješenja i prihvaćanje od strane korisnika. Odgovori na ta pitanja trebaju se adresirati već u fazi dokazivanja koncepta projekta.
Financiranje projekata sve se češće odvija kroz model usluge kao servisa, tj. mjesečnom naplatom korisnih podataka isporučenih korisniku. Prikupljeni podaci moraju biti strogo kontrolirani sigurnosnim protokolima i pravilima poput GDPR-a s jasnim definicijama tko i u koju svrhu ima pristup podacima (gradske ustanove, građani…). Pitanje korištenja rješenja se rješava kvalitetnim dizajnom usluge gdje svi korisnici podataka moraju imati koristi od rješenja. Pravovremeno adresiranje ovih pitanja, omogućava uspješan razvoj sustava pametnih gradova koji prvenstveno služi građanima.
„Krajnji korisnici, u ovom slučaju građani, prvenstveno traže korisna rješenja koja neće koštati i koja traže minimalnu interakciju. Navikli smo da mnoga rješenja koja koristimo ne koštaju ništa ili da nas tvrtke ili gradovi čak nagrađuju za njihovo korištenje. S druge strane, za gradske ustanove koje uvode pametne sustave, izazov s kojim se susrećemo je traženje alternativnih načina monetizacije i financiranja. To je trenutno ozbiljno ograničenje za širu primjenu pametnih tehnologija jer je ljestvica za prihvatljivost projekta vrlo visoko postavljena“, pojašnjavaju iz Compinga.
Od nas se najviše očekuje znanje, stručnost i kvalitetno rješenje koje nudi pogodnosti za klijenta. Također, često se očekuje i pomoć prilikom razvoja i implementacije, tvrde dalje iz Cominga i pojašnjavaju da rješenja koja smo primijenili vezana su uz daljinska očitanja potrošnje plina i vode, javnu rasvjetu, nadzor stanja i/ili korištenja komunalne i druge opreme.
To su ujedno i područja u kojima trenutno vidimo najviše potencijala za rješenja bazirana na Sigfox 0G komunikacijskoj tehnologiji, objašnjavaju iz Compinga.
U zadnjih godinu dana, od UnaBizovog preuzimanja Sigfoxa, puno su fleksibilniji po pitanju korištenja i kombiniranja raznih IoT tehnologija i smjer koji im je u fokusu je povezivanje tehnologija i rješenja koristeći najbolje značajke tehnologije za rješavanje izazova.
Rješenja za pametne gradove su onoliko povoljna koliko gradovi informacije pametno koriste za upravljanje troškovima, povećanju efikasnosti, unapređivanju usluga i u konačnici za dobrobit građana. Ukoliko se gomile podataka ne transformiraju u korisne informacije i ne koriste na dnevnoj bazi, rješenja nisu isplativa.