Problem dezinformacija na Internetu, famozni „fake news“, neočekivano je postao jedna od najvećih opasnosti on-line života. Osobno, nekako smo se uvijek plašili virusa, provaljivanja, krađe podataka, tako nekih stvari koje prirodno dođu u svijetu informatike.
Neobično, ali dogodilo se da širenje lažnih vijesti i dezinformacija u samo par godina postane problem usporediv s najvećim „tipičnim“ problemima korištenja računalne tehnologije. Kako? Ne sofisticiranim algoritmima, ne pronalaženjem rupa u kodu, čak niti ciljanim napadom na korisnika - već jednostavnim laganjem, manipulacijom podacima i "napaljivanjem" narodnih masa na društvenim mrežama.
Procjenjuje se kako se štete koje izazivaju lažne vijesti i dezinformacije nikako nisu beznačajne: prema izvješću tvrtke CHEQ (1) (koja se bavi zaštitom on-line oglašavanja korisnika), ekonomska šteta koju lažne vijesti mogu prouzročiti uistinu je velika, veća od štete koju počine „klasični“ cyber-napadi.
I dok za digitalne zlotvore postoje relativno dobra i ne tako skupa sredstva za obranu, poput antivirusnog alata, nažalost ne postoji gotovo, automatizirano rješenje koje će korisnika zaštititi od lažnih vijesti i dezinformacija: ne postoji antivirus za fake newse.
Stoga je samo jedno moguće: korisnik se treba educirati i aktivno provjeravati on-line sadržaje na istinitost, a to nije nimalo jednostavan zadatak - ponajprije zato što mnogi ljudi nikad nisu niti pojmili da bi tako nešto trebali činiti, ili da je tako nešto objektivno moguće.
Priručnik za provjeru informacija iz medija pokušaj je približavanja ovog problema krajnjem korisniku, i nastoji relativno jednostavnim jezikom čitatelja educirati kako treba izgledati etično i po pravilima struke skrojena vijest, gdje je i kako moguće otkriti manipuliranje činjenicama ili laganje, te nudi uvid u besplatne on-line alate pomoću kojih je moguće provjeriti je li neki tekst ili multimedijalni zapis izvoran, ukraden ili čak falsificiran.
Priručnik besplatno možete preuzeti na stranicama Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava i to ovdje.
Nalazimo se u procesu intenzivne digitalne transformacije, a želimo li se istaknuti i postati tehnološki lider, vrijeme je da Hrvatska preuzme odvažniji smjer. Jednako kao što u sportu postižemo vrhunske rezultate u najjačoj svjetskoj konkurenciji, moramo postati ambiciozniji kako bismo ne samo sustigli, već i nadmašili tehnološki najnaprednijih društava. U tom smislu je krajnji trenutak za odvažne poteze.
Zajedno s timom iz Strand Consulta, napisao sam izvješće The Nature of Telecom Capex until the End of the Decade, koje sveobuhvatno analizira trendove kapitalnih izdataka (Capex) u zapadnoeuropskoj telekomunikacijskoj industriji, ispitujući sile koje pokreću ulaganja, nove izazove i projekcije za naredne godine.
Uloga upravnih odbora u kibernetičkoj sigurnosti nikada nije bila kritičnija. S napredovanjem kibernetičkih prijetnji i uvođenjem strožih regulatornih zahtjeva poput NIS2 direktive i Cyber Resilience Act-a (CRA), odbori moraju zauzeti aktivniji i strateškiji pristup.
