Hrvatska gejming industrija: rekordni rast zaposlenosti i svjetska popularnost domaćih igara

Prošlu godinu obilježio je niz strukturnih promjena u svjetskoj industriji videoigara. Zbog niza faktora poput završetka pandemije, visoke kamatne stope, ratovi u Europi i na Bliskom istoku, došlo je do preokreta u trendu digitalne investicijske eksplozije. Pucanje tog investicijskog bubblea jako je utjecalo na tržište razvoja videoigara koje je i ranije bilo iznimno rizična kategorija ulaganja. No, kako se to odrazilo na lokalnu industriju? Jesmo li izgradili dovoljno robustan ekosustav da preživimo ovu svjetsku krizu? Jesmo li dovoljno fleksibilni za hitne i sveobuhvatne promjene kako bismo iz ove situacije izašli u komparativno još i boljoj situaciji nego druge zemlje? Koliko smo nezavisni od izdavača i svjetskih investicijskih tokova te koliko nam u svemu pomaže državni okvir Republike Hrvatske?

Analiza gejmng industrije za 2023. godinu pokazala je da unatoč padu prihoda u odnosu na prethodne godine, broj zaposlenih je i dalje rastao. Broj radnika u poduzećima iznosi 532, što je porast s prošlogodišnjih 505. Kada se tome zbroji i 70 samozaposlenih u obrtima, broj stalno zaposlenih radnika u industriji videoigara narastao je na preko 600. Također, puno je veći broj studija s 10 ili više zaposlenih, što pokazuje veću razinu decentralizacije, što je dobro jer ne ovisimo o uspjesima ili neuspjesima jedne konkretne tvrtke za stabilnost ekosustava. Isto tako, čak i više nego u prethodnim istraživanjima, pokazalo se da je naša industrija dominantno proizvodna. Samo 16.2 posto tvrtki su se isključivo bavile klijentskim poslovima u 2023. godini. No, i dalje je njih 64 posto barem dio vremena radilo i za klijente kako bi financirali razvoj vlastitog proizvoda.

Unatoč izazovnoj godini, 22.5 posto tvrtki odlučilo je, na sebi štetnu financijsku odluku, zaštiti igrače primjerice odustajanjem od kockarskih mehanika u igri, što pokazuje rastuću razinu svijesti o sigurnosti igrača. Ove godine u analizi igrača pomogao nam je i Playtracker, startup za gejming analitiku, koji je pokazao da svjetski igrači igraju hrvatske igre 341 posto više igara od medijana, i da su hrvatske igre vrlo popularne u određenim geografskim tržištima, kao što su Azija i Latinska Amerika, dok su u Europi proporcionalne s veličinom našeg tržišta, što je i očekivano. Tehnološki, 2023. godina pokazala je rast u korištenju generativne umjetne inteligencije, koju koristi  čak 68 posto studija za stvaranje sadržaja, a najčešći alat za rad je i dalje Unity kojeg koristi dvije trećine studija.

Iako u Hrvatskoj ima sve više edukacija za videoigre, prosječna ocjena obrazovanja za industriju videoigara je samo 4.2 od 10. Zanimljiv je i podatak da čak 61 posto tvrtki smatra da studenti nakon formalnog obrazovanja nisu zapošljivi u njihovoj tvrtki. Od obrazovanja, lošiju ocjenu u Hrvatskoj dobila je poslovna klima u Hrvatskoj, koja je ocijenjena s 4 od 10.

Gotovo 30 posto poduzeća aktivno razmišlja o preseljenju u drugu državu, a njih 10 posto već je pokrenulo proces prebacivanja. Prosječna samoprocjena da će tvrtke preseliti svoje poslovanje u skoroj budućnosti je trenutno na 15 posto za samozaposlene te 37 posto za tvrtke s više zaposlenih. Još jedan problem jest što je Hrvatske već desetljećima jedina država u Europskoj uniji bez ratificiranog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što je ozbiljan kamen spoticanja za tržišnu jednakost s proizvođačima u drugim zemljama. S druge strane, od 2018. godine videoigre se sufinanciraju sredstvima Ministarstva kulture i od 2021. godine od Hrvatskog audiovizualnog centra, a potencijalno važan događaj u budućnosti industrije bit će izgradnja Centra gaming industrije u Novskoj koji će se prostirati na oko 9 hektara zemljišta, a za kojeg je osigurano 50 milijuna eura iz Fonda pravedne tranzicije, što nastavljamo pratiti s visokim interesom.