Cijene pametnih telefona postale su previsoke, prelaze 10.000 kuna posljednjih godina za top modele, a nekako je uobičajeno da se oni slabiji modeli “vrte“ na oko 5000 kuna. Za taj se novac može kupiti sjajno računalo ili televizor, što dodatno sugerira apsurd do kojeg smo stigli.
Naime, ako gledamo situaciju iz 2015., cijene pametnih telefona udvostručile su se u prosjeku. A danas se čine tako nedostižnima. Jer. 2015. se moglo kupiti najnovije i najbolje uređaje za 6000 ili 7000 kuna, što danas nije dovoljno praktički ni za modele iz prethodne godine, nakon što im padne cijena. Kako smo došli do tog stanja?
Sve je počelo 2007. s prvim iPhoneom, koji je bio preskup za ondašnje pojmove. Koštao je 599 američkih dolara ili oko 7500 kuna u Hrvatskoj te se takvo stanje kritiziralo na sve strane. Ipak, u Appleu su očito jako dobro prepoznali što imaju "u rukama" i držali se strategije, koju su potom počeli pratiti i konkurenti.
Čak je i Google odustao od pametnih telefona koji koštaju oko 400 dolara te se okrenuo onima koji su oko tisuću dolara. Apple se odlučio na još skuplje uređaje, istim smjerom ide i Samsung, čiji Galaxy Fold ide i do 2000 dolara, odnosno 16.000 kuna! Čak se i Sony s Xperia 1 II odlučio otići blizu granice od 10.000 kuna, što je podosta apsurdno s obzirom na poziciju koju japanski proizvođač uživa na tržištu. Ili ne uživa s obzirom na udio od jedan do tri posto.
Ali, treba reći i da je hardver postao preskup. Zasloni, 5G modemi, kamere... izrazito su kvalitetni i moćni, što zahtijeva troškove. Da bih pokrili, proizvođači ih naplaćuju više nego ikad. Appleu se to još uvijek isplati, ali vidljivo je iz loših Samsungovih rezultata da se njemu ne isplati. Jer, Android i iOS korisnici podosta su drugačiji u svojim navikama.
Sreća u nesreći je što postoje kvalitetne alternative za preskupe uređaje, a nude ih OnePlus, LG, Xiaomi, Motorola ili Nokia. Korisnici to moraju prihvatiti jer oni najveći sigurno ne misle spuštati cijene. Dapače, one će ići i dalje prema gore...
Nalazimo se u procesu intenzivne digitalne transformacije, a želimo li se istaknuti i postati tehnološki lider, vrijeme je da Hrvatska preuzme odvažniji smjer. Jednako kao što u sportu postižemo vrhunske rezultate u najjačoj svjetskoj konkurenciji, moramo postati ambiciozniji kako bismo ne samo sustigli, već i nadmašili tehnološki najnaprednijih društava. U tom smislu je krajnji trenutak za odvažne poteze.
Zajedno s timom iz Strand Consulta, napisao sam izvješće The Nature of Telecom Capex until the End of the Decade, koje sveobuhvatno analizira trendove kapitalnih izdataka (Capex) u zapadnoeuropskoj telekomunikacijskoj industriji, ispitujući sile koje pokreću ulaganja, nove izazove i projekcije za naredne godine.
Uloga upravnih odbora u kibernetičkoj sigurnosti nikada nije bila kritičnija. S napredovanjem kibernetičkih prijetnji i uvođenjem strožih regulatornih zahtjeva poput NIS2 direktive i Cyber Resilience Act-a (CRA), odbori moraju zauzeti aktivniji i strateškiji pristup.
