Hrvatska daleko ispod prosjeka EU kada je riječ o traženju informacija na web stranicama tijela javne vlasti

Tijekom 2019. 44 posto građana Europske unije izjavilo je da su tražili i dobili informacije od internetskih stranica tijela javne vlasti i to u posljednjih 12 mjeseci. Hrvatski građani mnogo su ispod prosjeka Europske nije sa svega 29 posto pregleda web stranica javnih tijela. Prosjek Europske unije je 44 posto.

Ako se podaci usporede s onima 11 godina ranije, točnije od 2008. godine vidljiv je veliki porast korištenja interneta i pretraživanja web stranica javnih tijela jer tada je to radilo svega u prosjeku 33 posto građana Europske unije.

Za dobivanje informacija građani svih dobnih skupina služe se internetskim stranicama javnih tijela. Udio građana koji su se prijavili tijekom posljednjih 12 mjeseci bio je među najvišima u dobi od 25 do 34 godina 56 posto. Nakon 35 - 44 godina uslijedilo je neposredno nakon toga s 53 posto. Iako stariji građani obično upotrebljavaju manje internetskih stranica javnih vlasti, gotovo četvrtina (23 posto) građana u dobi od 65 do 74 godine u tu je svrhu koristila vladine internetske stranice u posljednjih 12 mjeseci.

Razvoj e-vlade i dostupnost informacija na internetu za građane znatno se razlikuju među državama članicama EU-a, kao i udio građana koji se općenito služe internetom.

Velik dio građana nordijskih zemalja 2019. je koristio internetske stranice javnih tijela radi dobivanja informacija: 89 posto građana u Danskoj, 84 posto građana u Finskoj i 79 posto građana Švedske izjavilo je da su to učinili u posljednjih 12 mjeseci. Ti su udjeli bili visoki i u Nizozemskoj (76 posto) i Estoniji (69 posto). S druge strane, samo 9 posto građana Rumunjske dobilo je informacije od javnih tijela na svojim internetskim stranicama. To nije bilo uobičajeno u Italiji (19 posto) i Bugarskoj (20 posto).