Sudionici su tijekom drugog konferencijskog dana mogli poslušati 28 predavanja i panel diskusiju. Moglo se čuti mnogo iznimno zanimljivih i vrijednih detalja.
Kao da je, primjerice, posljednje tri godine broj napada koji ciljaju na podatke povećao se za 15 posto, a ove godine prosječan trošak povrede ili curenja podataka dosegao je rekordnih 4,45 milijuna dolara. Konstantan rast broja kibernetičkih napada uzrokuje sve veću potražnju za kibernetičkim stručnjacima, što predstavlja priliku za sve one koji se žele posvetiti tom izazovnom području.
U EMEA regiji trenutno je traženo 1,2 milijuna stručnjaka, a sudionici su na predavanju mogli saznati više o najtraženijim poslovima i njihovim zahtjevima.
Tijekom panela Izazovi u inženjerstvu – certifikati, odgovornost, pitanje poslodavca i utjecaj naprednih tehnologija moderator Tomislav Tipurić o inženjerskoj etici i manipulacijama s certifikatima razgovarao je s Igorom Pavlekovićem (Microsoft), Adnanom Pavlovićem (WAD), Markom Rakarom (MRAK) i Vedranom Vučetićem (Constructor.io).
U razgovoru o certifikatima dotakli su se nedavnog oglasa u kojem je tvrtka za potrebe tendera oglasila da želi kupiti certifikate. Nažalost, u Hrvatskoj se certifikati na javnim natječajima često koriste da bi se ishod natječaja usmjerio u određenom smjeru te diskvalificirali "nepoželjni" ponuditelji. Sugovornici su se složili da certifikat koji je ultimativan dokaz dubokog poznavanja neke tehnologije i predstavlja izvrsnost znanja određene osobe ne može biti predmet trgovine, što je otvorilo pitanja inženjerske etike.
Istaknuto je da postoje kanoni ponašanja za programere, no danas koristimo prečice, sve se radi brže i tako se otvaraju etički problemi. Tehnološke zajednice su po pitanju inženjerske etike također podbacile jer ne nude previše vodstva na tu temu. Riječ je o temi o kojoj je potrebno puno češće govoriti kako bi se inženjeri educirali i kako bi se otklonile sve nedoumice po pitanju inženjerskog integriteta.
Posebno su se dotakli etičkih pitanja koja otvara umjetna inteligencija. Pavleković je naglasio da ima puno perspektiva o kojima treba voditi računa kod generativne AI, no da smatra da sve ono što umjetna inteligencija stvori treba dobro provjeriti. Umjetna inteligencija može biti jako dobar prečac da bi se nešto napravilo, no ne može zamijeniti ljude. Rakar je nadodao da primjena novih tehnologija podrazumijeva regulaciju koja uvijek kasni, ali kasni i etika koju ćemo kreirati kroz praksu. Govornici su naglasili i da umjetna inteligencija ne predstavlja prijetnju, no traži određenu dozu opreza te je potrebno sagraditi povjerenje u njena rješenja.
U sklopu Advanced Technology Daysa prvi puta je održano i jedinstveno natjecanje u kodiranju, WeAreDevelopers CODE100. U srijedu, 29. studenog, u večernjim satima u Tvornici Kulture 16 natjecatelja iz cijele Europe borilo se za titulu CODE100 Zagreb prvaka i mjesto u finalu CODE100 natjecanja u Berlinu.
Pobjednik CODE100 Zagreb bio je Matija Herceg, hrvatski predstavnik koji je posljednji izazov kodiranja riješio u manje od 10 minuta, a u srpnju 2024. branit će hrvatske boje u velikom finalu u Njemačkoj.