Stručnjaci sa Sveučilišta Queensland, Melbourne i Massachusetts Institute of Technology (MIT) zajedničkim su snagama razvili "virtualni virus" koji potencijalno može pomoći u preciznijem prepoznavanju načina širenja koronavirusa, što u konačnici može smanjiti vrijeme potrebno za dijagnozu nakon zaraze.
Program je nazvan Safe Blues, a bazira se na korištenju bluetooth tehnologije pri širenju "virtualnog virusa" između mobilnih uređaja.
Time se oponaša širenje koronavirusa među ljudima u realnom vremenu i kad se jasnije specificira uzorak tog "ponašanja", jasnije će se doći do saznanja kako kvalitetnije suzbiti to širenje, ali i kako prepoznati gdje i kad je mogućnost zaraze izraženija, što pak dovodi do bržih dijagnoza i u konačnici sporijeg nastavka širenja virusa.
"Safe Blues nudi rješenje procjene epidemioloških razmjera na razini stanovništva u realnom vremenu, što će pomoći pri donošenju odluka na državnoj razini, ali i pri davanju kratkoročnih prognoza. Safe Blues se "ponaša" kao virus pa lakše možemo prepoznati njegovo širenje u trenucima dok se ljudi pridržavaju socijalne distance i tako predvidjeti što bi se moglo zbivati u bližoj budućnosti po pitanju njegova načina širenja", naglasili su stručnjaci u zaključku istraživanja.
Naglašeno je i da su protokoli i tehnike programa razvijeni u formi aplikacije na Android uređajima sa serverskom pozadinom (eng. backend). To je podosta slično postojećim načinima praćenja kontakata koje su razvili Apple i Google, s razlikom da je Safe Blues tehnologija potpuno drugačija jer ne bilježi ili pohranjuje informacije o pojedincima i njihovim interakcijama, čemu je cilj mapirati specifične kontakte.
"S retrospektivnim informacijama o stvarnim brojevima slučajeva, Safe Blues se može koristiti pri "obuci" sofisticiranih modela strojnog učenja (ML) za procjenu broja zaraženih", pojasnili su stručnjaci i dodali kako Safe Blues treba gledati i kao svojevrsnu proxy mjeri za ukupnu fizičku blizinu te da može biti iznimno koristan dodatak, ili čak zamjena, svim postojećim aplikacijama za praćenje kontakata.
Istraživanje ovog tipa poklapa se s planovima australskih vlasti o investiciji višoj od 1,1 milijardi australskih dolara, kojoj je cilj pronaći bolji odgovor na pandemijski problem. Pod tim mjerama, usluge telezdravstva nastavljaju se do minimalno 30. lipnja, a traži se rješenje kako ih u određenoj mjeri nastaviti i poslije pandemije.
U tom smjeru ide i aviokompanija Qantas, koja testira CommonPass zdravstvenu aplikaciju na međunarodnim repatrijacijskim letovima iz Frankfurta u Darwin. Cilj te aplikacije jest omogućiti putnicima lakše dokazivanje negativnih testova na koronavirus, kao i informacija o tome jesu li cijepljeni.
Nadaju se u Qantasu da će uskoro aplikaciju uspjeti omogućiti na razini cijele aviokompanije, kako bi svi mogli bezbrižnije putovati, bez većih zastoja i provjera. Kroz CommonPass sve se obavlja instant i to je cilj kojem u ovakvim trenucima teže svi vezani uz pružanje usluga bilo koje vrste međunarodnog prijevoza. Za Qantas bi uspjeh ovog testnog razdoblja značio ispunjenje plana da se od 31. listopada ove godine vrate redovite međunarodne zračne linije...