NOVO ISTRAŽIVANJE

Velike kompanije nas uvjeravaju u suprotno, ali AI se još uvijek slabo koristi

Studija Instituta Reuters i Sveučilišta Oxford, u kojoj je sudjelovalo više od 12.000 ljudi iz šest zemalja, pokazuje zanimljiva saznanja.

Velike kompanije nas uvjeravaju u suprotno, ali AI se još uvijek slabo koristi
Depositphotos

Skeptici mogu odahnuti jer novo istraživanje pokazalo je da većina nas ipak ne koristi redovito generativne AI alate kao ChatGPT, ali i da ih ne koristimo na način koji se često spominje.

Konkretnije, studija Instituta Reuters i Sveučilišta Oxford, u kojoj je sudjelovalo više od 12.000 ljudi iz šest zemalja, naizgled otkriva koliko je malo ta pompa o umjetnoj inteligenciji zapravo pretjerana. I među ljudima koji su koristili generativne AI alate kao što su ChatGPT, Google Gemini ili Microsoft Copilot, velik dio tvrdi da ih je koristio samo "jednom ili dvaput". Mala manjina od sedam posto Amerikanca i dva posto Britanaca kaže da svakodnevno koristi ChatGPT. Zanimljivo, 47 posto Amerikanaca i 42 posto Britanaca nije čulo za ChatGPT, a još i više njih za ostale njegove konkurentske alate.

Općenito govoreći, slučajevi upotrebe podijeljeni su u dvije kategorije - "stvaranje medija" i "dobivanje informacija". U prvom slučaju, najpopularniji odgovor bio je jednostavno "igrati se ili eksperimentirati" (11 posto), a slijedili su ga "pisanje e mailova ili pisama" (devet posto) te "kreiranje fotografija" (devet posto).

U 11 posto slučajeva se kod traženja informacija željelo dobiti odgovore na činjenična pitanja, a u deset posto slučajeva tražilo se savjete. Ali, u tim slučajevima poželjno je tražiti i drugi izvor informiranja jer većina AI chatbotova još uvijek dolazi s istaknutim upozorenjima o njihovoj sklonosti činjenju pogrešaka. Primjerice, Google kaže da bi Gemini mogao pružiti netočne informacije ili čak davati uvredljive izjave.

Alati umjetne inteligencije nedvojbeno su bolji za razmišljanje i sažimanje, a ovo su bili sljedeći najpopularniji slučajevi upotrebe u istraživanju. Pa je tako devet posto ispitanih spomenuo da im alat služi za "generiranje ideja", a osam posto za "sažimanjem teksta".

Na pitanje misle li da će generativna umjetna inteligencija imati veliki utjecaj na obične ljude u sljedećih pet godina, 60 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine misli da hoće, a ta brojka pada na samo 41 posto među onima koji imaju 55 ili više godina.

Također, istraživanje sugerira kako nas većina AI alata, uključujući ChatGPT, još nije uvjerila da su jednostavni ili dovoljno pouzdani da postanu standardni dio naših tehnoloških života. To je razlog zašto je fokus OpenAI-jevog novog GPT-4o modela novi realističan glasovni asistent, koji je osmišljen kako bi nas "namamio" da ga koristimo redovitije.

Ipak, iako čak i tehnološki entuzijasti još uvijek imaju rezerve prema AI alatima, čini se da je to uvelike nevažno za tehnološke divove. Sada vidimo kako se generativna umjetna inteligencija ugrađuje u potrošačke proizvode na dnevnoj bazi, od novih sažetaka umjetne inteligencije Google pretraživanja do Microsoftovog Copilota koji dolazi u naše aplikacije za razmjenu poruka do šuškavih značajki umjetne inteligencije iOS-a 18 za iPhone.

Dakle, dok su ispitanici ove ankete bili općenito optimistični u pogledu upotrebe generativne umjetne inteligencije u znanosti i zdravstvu, ali više oprezni u pogledu njezine upotrebe u vijestima i novinarstvu te zabrinuti zbog učinka koji bi mogla imati na sigurnost posla, čini se da će umjetna inteligencija bez obzira na to postati svakodnevni dio naših života. Samo, to će još pričekati...