Usprkos krizi nastavljen trend rasta plaća, najviše su rasle u IT-u i zdravstvu

Prema podacima servisa MojaPlaća, u pandemijskoj 2020. godini prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 6.712 kuna, što je 4% više nego prethodne godine.

Medijan plaće je nešto malo niži i iznosi 6.125 kuna (2% više nego prethodne godine) što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.

Osim managerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 122% više od prosječne i kreću se oko 14.900 kuna, najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su kontrolori leta čija mjesečna primanja dosežu 26.260 kuna (291% iznad prosjeka) i piloti (14.950 kuna). Slijede IT arhitekti (14.300 kuna), DevOps inženjeri (13.400 kuna) te Objective-C programeri (13.320 kuna).

Najmanje prosječne plaće imaju tekstilni radnici, a posebno su potplaćeni šivači (3.780 kuna), krojači (3.870 kuna) i obućari (3.910 kuna) te spremačice (3.840 kuna) i čistači (3.870 kuna).

Svoje zaposlenike najbolje plaćaju tvrtke iz sektora IT-a i telekomunikacija (plaće su 30 posto više od prosjeka), a upravo ova djelatnost je zabilježila i najveći prosječan rast mjesečnih primanja u odnosu na 2019. godinu (+6%).

S druge strane, najniže plaće radnicima nude tvrtke iz djelatnosti Administrativna zanimanja i pomoćne uslužne djelatnosti (13% niže od prosječne), Prodaja (-12%), Umjetnost (-12%) te Turizam (-11%).

U posljednjih 5 godina u svim djelatnostima je zabilježen rast plaća, a 2020.  je donijela nastavak tog trenda. Međutim, rast mjesečnih prihoda nije svugdje jednako izražen.

Primjerice, IT kompanije i zdravstvene ustanove su čak i u kriznoj 2020. ostvarile stabilan rast prosječnog iznosa plaća (6% i 5%, u odnosu na 4% i 2% iz 2019.), dok se rast plaća među domaćim hotelijerima zadržao na razini iz 2019. godine (4%).

Rast plaća je djelomično usporen u djelatnosti restorana i kafića (3%), u građevini (3%), prodaji (2%) te transportu (1%), a u sektoru financija plaće su ostale nepromijenjene.

Usprkos gospodarskoj krizi, u niti jednom sektoru, odnosno djelatnosti, nije došlo do pada iznosa prosječne mjesečne neto plaće u odnosu na godinu prije.

Unatoč tome što se ukupan broj radnika kojima poslodavci pružaju određene beneficije nije značajno promijenio u odnosu na 2019. godinu, primjećujemo promjenu vrste beneficija na koje zaposlenici imaju pravo.

Između ostalog, povećao se broj radnika koji imaju fleksibilno radno vrijeme (17% u 2019. i 21% u 2020.), kao i zaposlenika koji imaju pravo na prijenosno računalo za osobnu upotrebu (13% u 2019. i 16% u 2020.).

S druge strane, poslodavci su u ovoj pandemijskoj godini 'rezali' ukupan broj edukacija i stručnih usavršavanja (djelomično i zbog toga što se iste nisu mogle održavati) pa je smanjen broj radnika kojima je omogućena edukacija (12% u 2019., 10% u 2020.godini).

S obzirom na činjenicu da su zaposlenici u prošloj godini nešto rjeđe boravili u uredima i češće radili na daljinu, pao je i postotak ispitanika koji imaju omogućeno besplatno piće na poslu (pad sa 17% na 15%) i parkirno mjesto (19% na 17%).

Što se financijskih bonusa tiče, svaki peti radnik (19%) je u proteklih deset mjeseci dobio novčanu naknadu za rad u izvanrednoj situaciji. Bonus su u najvećoj mjeri podijelile svojim zaposlenicima tvrtke iz djelatnosti trgovine (25%), transporta (23%) te zdravstva (23%), odnosno upravo one djelatnosti koje su u proteklih deset mjeseci imale najizazovniji period.