Samo 16 sati nakon što je Hrvatska pošta izdala prvu hrvatsku Kriptomarku rasprodano je 500 ekskluzivnih primjeraka koji su se mogli platiti u kriptovalutama u mrežnoj trgovini https://kripto.posta.hr/marka. Posebnost tih primjeraka je u tome što čine prvih 500 izdanih kriptomaraka i već su aktivirani na blockchain-mreži.
Kriptomarke se i dalje mogu kupiti u svim većim poštanskim uredima i u mrežnoj trgovini www.epostshop.hr. Samoljepljiva fizička marka može se koristiti za plaćanje poštarine, a uz nju dobivate sve podatke potrebne za aktivaciju ili prijenos digitalne Kriptomarke u svoj digitalni novčanik.
U prosjeku je po jednom novčaniku kupljeno šest kriptomaraka, a tri novčanika s trenutačno najvećim brojem kriptomaraka imaju 60, 52 i 42 primjerka.
Prva hrvatska Kriptomarka izdana je povodom Dana marke, 9. rujna 2020. u pet kategorija s pet različitih motiva koji prikazuju prijevozna sredstva: kombi (60.000 primjeraka), vlak (25.000 primjeraka), brod (10.000 primjeraka), zrakoplov (4000 primjeraka) i dron (1000 primjeraka). Kako biste saznali koji motiv ima Kriptomarka, odnosno kojoj kategoriji pripada, možete upisati serijski broj marke u tražilicu: https://kripto.posta.hr/marka/novcanik/.
Ukupna naklada iznosi 100.000 primjeraka, a autori Kriptomarke su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Marka nominalne vrijednosti 50 kuna izdana je u prigodnom bloku s jednom samoljepljivom poštanskom markom na PVC podlozi.
Predviđa se da će IT potrošnja u Europi u 2025. iznositi ukupno 1,28 trilijuna dolara, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na 2024., prema Gartneru. IT potrošnja u Europi je na putu da dosegne 1,18 trilijuna dolara do kraja 2024.
Google je najavio da njegov najnoviji kvantni čip Willow može obavljati računalne funkcije u djeliću vremena potrebnog tradicionalnom stroju. Pretraživački div je rekao da također donosi eksponencijalno smanjenje pogrešaka.
Umjetna inteligencija, nekad carstvo znanstvene fantastike, zauzela je svoje mjesto na vrhuncu znanstvenih dostignuća u Švedskoj. Na povijesnoj ceremoniji u Konserthusetu u Stockholmu, John Hopfield i Geoffrey Hinton primili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj pionirski rad na neuralnim mrežama.