Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u Europskoj uniji snažan je pravni okvir osmišljen za reguliranje obrade i prijenosa osobnih podataka među državama članicama, što je javnosti već podosta poznato, ali kompanije i organizacije kao da nisu i dalje upućene u njene detalje pa se dovode u situacije kad ih se mora kažnjavati.
Otkako je stupio na snagu u svibnju 2018., GDPR je bio katalizator promjena, potičući kompanije i organizacije da prioritet daju zaštiti osobnih podataka ljudi.
No, prema podacima koje je analizirao Atlas VPN tim, do prve polovice svibnja ove godine "odrezano" je više od 1,5 milijardi eura kazni. Ako pak gledamo period od 2018. do danas, određeno je 1679 kazni u ukupnom iznosu od gotovo četiri milijarde eura. Ali, treba imati na umu da se sve kazne ne objavljuju javno pa je brojka sigurno nešto "deblja".
Posebno je aktivno bilo u svibnju ove godine, kad je dodijeljeno 1,21 milijarda eura kazni. Primjerice, u travnju ih je bilo "samo" 24,57 milijuna, u žujku 1,46 milijuna i veljači 2,64 milijuna. Siječanj je bio aktivan s 396,37 milijuna eura kazne, a lipanj se zaustavio na 48,72 milijuna eura kazni.
Također, iako je ožujak po pitanju naplaćenih kazni bio podosta skroman, u njemu je evidentirano čak 46 kršenja pravila pa se to "prelilo" u smislu kazni kroz naredne mjesece. Ukupno, dodijeljeno je 237 kazni u prvoj polovici ove godine.
Što se tiče zemalja u kojima se najviše kažnjavalo, na prvom je mjestu Španjolska sa 689 kazni u vrijednosti 60,72 milijuna eura. Italija ih je imala 284, ali su zato bile vrijednosti 132,83 milijuna eura. Njemačka je treća sa 160 kazni u vrijednosti 55,17 milijuna eura, a slijede Rumunjska sa 149 i 803.250 eura kazni, Mađarska sa 67 i 2,31 milijuna eura kazne, a posebno se ističe osma Norveška s 50 kazni u vrijednosti 10,42 milijuna eura. Hrvatske nema na listi, što je pozitivno.