U Hrvatskoj manje od tisuću ljudi ima osobno financijsko bogatstvo vrijedno između 20 i 100 milijuna dolara

U Republici Hrvatskoj postoji približno tisuću ljudi koji imaju osobno financijsko bogatstvo* veće od 20 milijuna dolara, dok osobno financijsko bogatstvo velike većine stanovništva (3,3 milijuna građana) ne doseže 250 tisuća dolara, otkriva Globalno izvješće o bogatstvu (eng. Global Wealth Report 2023) koje je objavio Boston Consulting Group. Za globalno istraživanje, uključujući i Hrvatsku, BCG je koristio podatke temeljene na globalnom sustavu nacionalnih računa (SNA), dobivene od središnjih i poslovnih banaka.

Dobiveni podaci pokazuju kako nešto manje od 20 tisuća građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti između 250 tisuća i milijun dolara, dok približno 4100 građana Republike Hrvatske posjeduje financijsku imovinu između jednog i dvadeset milijuna dolara.

Prema dostupnim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto i dosegnulo približno sto milijardi dolara, odnosno 0,1 bilijun, a očekuje se da će od kraja 2022. do 2027. rasti po godišnjoj stopi od cca. 5,9 posto.

Hrvatski udio u ukupnom financijskom bogatstvu istočnoeuropske regije iznosio je na kraju 2022. samo 2,1 posto.

Važno je naglasiti da prema imovinskim klasama financijsko bogatstvo ne uključuje tzv. realnu imovinu, konkretno nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su automobili i brodovi, kao ni nemonetarno zlato ili druge plemenite kovine.

Što se tiče realne imovine, odnosno nekretnina, trajne robe široke potrošnje, nemonetarnog zlata i ostalih plemenitih kovina, vrijednost ove klase imovine rasla je u razdoblju od 2017. do 2022. po godišnjoj stopi od pet posto te je dosegnula cca. 200 milijardi dolara, prema podacima koje je prikupio BCG.

“Čvrsti podaci o Hrvatskoj pokazuju da je raspodjela financijskog bogatstva u Hrvatskoj ravnopravnija nego na globalnoj razini - oko 75% ukupnog financijskog bogatstva u Hrvatskoj posjeduju ljudi s manje od 250 tisuća USD financijske imovine, dok je to na globalnoj razini tek 32%. U isto vrijeme ultrabogati ljudi u Hrvatskoj, a to su oni s više od 20 milijuna USD financijske imovine, posjeduju samo 6 posto ukupnog financijskog bogatstva za razliku od više od 20 posto u svijetu. Također, s obzirom na zakonsku obvezu štednje u mirovinskim fondovima, Hrvatska se, u ovom izvještaju, ističe i visokim udjelom financijske imovine u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29% u odnosu na istočnoeuropski prosjek od 9%). Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50% ukupne financijske imovine ljudi u Hrvatskoj, što je iznad istočnoeuropskog (46%) i svjetskog (30%) prosjeka”, rekao je Tomislav Čorak, direktor i partner u BCG-u.

“Sve to ukazuje da ljudima nedostaje i prilika i ambicija za ulaganje privatnog novca u druge imovinske klase nego u nekretnine ili gotovinu na banci. Rješavanju ovog problema bi pomogao razvijeni sustav financijskog posredništva za usmjeravanje financijskog bogatstva ljudi u potporu privatnim ulaganjima, a time i gospodarskom razvoju u Hrvatskoj. Osim što ta sredstva nedostaju gospodarstvu, ljudi su pod visokim rizikom gubitka stvarne vrijednosti osobne financijske imovine. Moramo se prisjetiti vremena od prije više od 30 godina na ovim prostorima, kada je okruženje visoke inflacije rezultiralo gubicima stvarnih vrijednost osobnog bogatstva. To se može ponoviti i danas, posebno za one koji imaju gotovinu na banci bez obzira što smo ove godine postali dio Eurozone. I baš zato treba razvijati učinkovit sustav i povjerenje u financijsko posredništvo za usmjeravanje osobne financijske imovine prema razvoju hrvatskog gospodarstva”, zaključio je Čorak.

Za razliku od Republike Hrvatske, gdje je financijsko bogatstvo pojedinaca u 2022. u odnosu na 2021. raslo po stopi od pet posto, lani je na globalnoj razini palo za četiri posto, prvi put nakon 15 godina. Globalno financijsko bogatstvo iznosi 255 bilijuna dolara, a očekuje se da će pad biti kratkotrajan jer se očekuje oporavak bogatstva do kraja ove godine, odnosno rast od pet posto, na 267 bilijuna dolara.

Uzroci pada vrijednosti financijske imovine na globalnoj razini su inflacija i rast kamatnih stopa, loši rezultati na tržištima kapitala koji su bili posljedica geopolitičkih neizvjesnosti izazvanih ratom u Ukrajini.

Ono što je pozitivno u prošloj godini, prema BCG-u, jest da su gotovina i depoziti u bankama porasli za 6,2 posto, zahvaljujući odluci pojedinaca da se posvete rizičnijim ulaganjima.

Globalno je povećana ukupna vrijednost stvarne imovine - nekretnina, trajnih dobara široke potrošnje, zlata i drugih plemenitih metala, pa je ukupno globalno bogatstvo poraslo za jedan posto. Vrijednost stvarne imovine, koja uključuje imovinu kao što su nekretnine, trajna potrošna dobra i umjetnine, također je porasla za 5,5 posto na 261 bilijun dolara. Dakle, to je podiglo ukupno apsolutno globalno bogatstvo na 516 trilijuna dolara u 2022., što je povećanje od 1 posto u usporedbi s 2021.

Financijsko bogatstvo nastavilo je rasti u Aziji i Pacifiku, na Bliskom istoku, u Africi i Latinskoj Americi 2022., ali je palo u Sjevernoj Americi i Europi. Osim toga, kako to često biva u konteksu makroekonomske neizvjesnosti, offshore bogatstvo trebalo bi porasti za 4,8 posto u 2022. na 12 bilijuna dolara na globalnoj razini.

Očekuje se da će Hong Kong prestići Švicarsku kao najveće svjetsko središte privatnog bankarstva do kraja 2025. zahvaljujući visokoj stopi rasta imovine pod upravljanjem.

Singapur se također pridružuje kao jaki konkurent, koji se smatra sigurnim ulazom u azijsko-pacifičku regiju. Ujedinjeni Arapski Emirati su privukli sredstva iz raznih regija, uključujući istočnu Europu, i predviđa se da će doživjeti zdravu stopu rasta od 10 posto svog financijskog bogatstva u sljedećih pet godina.