EKSAFLOPS

Superračunalo Aurora probilo "čarobnu" granicu brzine

"Aurora će nam omogućiti utrti put do budućih otkrića u raznim područjima, od razumijevanja klimatskih obrazaca do razotkrivanja misterija svemira..."

Superračunalo Aurora probilo "čarobnu" granicu brzine

Intel je u partnerstvu s američkim Nacionalnim laboratorijem Argonne i Hewlett Packard Enterpriseom (HPE) uspio sa superračunalom Aurora probiti granicu eksaskale na 1,012 eksaflopsa te je s 10,6 AI eksaflopsa dodatno potvrdilo da je "najbrži AI sustav na svijetu posvećen AI za otvorenu znanost".

Malo zaostaje za Frontierom koji se nalazi u američkom Nacionalnom laboratoriju Oak Ridge jer je on postigao 1.206 exaflopsa, ali biti drugo superračunalo s probijenom granicom "eksa brzina" golemo je postignuće, pogotovo kada se uzme u obzir da Aurora još nije u potpunosti dovršena.

Upravo ta činjenica potvrđuje da su granice ovog superračunala još uvijek spremne za probijanje. Primjerice, HPC Wire ga je u studenome 2023. postavio na drugo mjesto svoje liste 500 najbžrih. A to je postignuto u trenucima dok je sustav bio tek polovično završen. U najnovijem poretku, objavljenom tijekom svibnja ove godine, Aurora je i dalje bila na drugom mjestu, odmah iza Frontiera, ali je njen novi rezultat značajno poboljšan u odnosu na prethodno zabilježenih 585,34 petaflopsa.

Dizajnirana od temelja za istraživanje umjetne inteligencije, Aurora se sastoji od 10.624 računalnih bladea, 21.248 procesora Intel Xeon CPU Max serije i 63.744 jedinica Intel Data Center GPU Max serije, a sve je smješteno u 166 "polica" (eng. racks).

"Aurora će nam omogućiti utrti put do budućih otkrića u raznim područjima, od razumijevanja klimatskih obrazaca do razotkrivanja misterija svemira... Superračunala služe kao kompas koji nas vodi prema rješavanju doista teških znanstvenih izazova koji mogu unaprijediti čovječanstvo", izjavio Ogi Brkić, Intelov potpredsjednik i generalni direktor Data Center AI Solutions.

Planovi za Auroru kreću se od modeliranja klimatskih promjena do otkrića u fuzijskoj energiji, atomističkih simulacija i rješavanja problema povezanih s memorijom u projektiranju budućih pogonskih postrojenja.